Home / Biznis i politika / Drugo, dopunjeno izdanje prvoga domaćeg poslovnog priručnika

Drugo, dopunjeno izdanje prvoga domaćeg poslovnog priručnika

Drugo, dopunjeno izdanje prvoga domaćeg poslovnog priručnika iz burnih devedesetih koji je mnoge današnje uspješne poduzetnike uveo u svijet biznisa podsjeća na korijene poduzetništva kod nas i teške uvjete u kojima se razvijalo. Knjiga preispituje poduzetničke ideje, tržište i uvjete poslovanja te vlastiti poduzetnički duh, ujedno navodeći faze poslovanja osnivanja poduzeća ili obrta te osnovna znanja koja poduzetnik treba imati da bi potpisao prvi ugovor. Marijan Ožanić svoju knjigu ilustrira istinitim životnim pričama poduzetnika, podstirući čitatelju primjere i uspjeha i neuspjeha iz kojih može izvući dragocjene savjete. Kako navodi, knjigu je napisao da bi pomogao poduzetnicima u prvim godinama svoga poslovnog života, zabilježio pouke burnog, neponovljivog povijesnog razdoblja kroz koje prolazimo te svoje znanje i iskustvo oblikovao u knjigu, uvjeren da budućnost Hrvatske ovisi i o poduzetnicima koji svojom inicijativom obnavljaju gospodarstvo.

Smješten u 60-e godine prošlog stoljeća, ‘Ida’ prati istoimenu protagonisticu, mladu poljsku redovnicu odraslu u samostanu koja prije polaganja zavjeta odlazi posjetiti jedinu živuću rođakinju, tetku Wandu. Od nje saznaje da je dijete ubijenih Židova te zajedno odlaze u potragu za istinom: gdje su, i kako, za vrijeme rata ubijeni njezini roditelji? ‘Ida’ je film koji nije uvijek lako voljeti. Pawlikowski (pohvalno) izbjegava oslanjanje na klasični determinizam identiteta, ali i emotivnost u izlaganju, pa krajnji rezultat na trenutke djeluje pretenciozno u minimalizmu i distanciranosti. Ne treba, međutim, brzati sa zaključcima.

Film bez upiranja prstom slika slojeve patnje, konfuzije, krivnje u zemlji koja se do danas nije uspjela do kraja suočiti sa zločinima vlastitih građana za Drugoga svjetskog rata – ali i zbunjenost i nesigurnost koja ostaje mladim naraštajima. Posebno je izazovan otvoreni kraj u kojem se Ida naizgled vraća u sigurnost samostana nakon nekoliko dana života u (dostovno) tetkinim cipelama. On nemilosrdno šamara poljsku stvarnost jer povlači pitanje: je li uopće (i kako je) moguće pripadati ustanovi izgrađenoj na ideologiji milosrđa, a ne dignuti glas protiv strahota koje su se dogodile?