Home / Edukacija i eventi / Koketiranje znanosti i industrije donosi plodove

Koketiranje znanosti i industrije donosi plodove

Suradnja znanosti i gospodarstva još se temelji na pojedinačnim uspješnim inicijativama. Bar u Hrvatskoj. No odnedavno vidimo pomake – počelo se poticati iskorištavanje znanstvenoistraživačkog potencijala za razvoj industrije. I upravo tu jak vjetar u leđa daju fondovi EU. Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu vodeća je istraživačka institucija u Hrvatskoj i po broju ugovorenih projekata s Europskom komisijom, ali i financijskim sredstvima. Oni dominiraju, i to ne samo u sklopu Sveučilišta u Zagrebu nego i u cijeloj Hrvatskoj.

U šest godina na FER-u su uspjeli povući oko 16 milijuna eura unutar različitih programa EU, a najviše su sudjelovali u okvirnim europskim istraživačkim programima kao što je FP7, ali i bilateralnim i multilateralnim te programima ‘NATO – Science for Peace’ i sl. Trenutačno sudjeluju u 100-tinjak takvih projekata, a nekoliko puta više je onih koje su završili. Također, sudjelovali su i u povlačenju sredstava iz pretpristupnih programa. Nositelji su četiri IPA-projekta i partneri u još četiri. Ti su projekti ukupno vrijedni malo više od 5,2 milijuna eura, od kojih je FER-u pripalo gotovo dva milijuna eura. I unutar strukturnih fondova namijenjenih jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva do sada su povukli u sklopu četiri projekta 2,7 milijuna eura, od kojih su dva ostala fakultetu. Uvjet da bi netko mogao aplicirati jest sudjelovanje partnera iz poslovnog sektora.

– Dakle, mi smo ova četiri projekta dobili u suradnji s četiri hrvatska gospodarska partnera. Prema tome, mi istražujemo u skladu s potrebama gospodarstva te tako stvaramo baze novih ideja i tehnoloških rješenja, što čini osnovu za gospodarski rast i uspostavu konkurentnosti gospodarstva, kao i stvaranje i rast tehnologije. Tu je iznimno važna komunikacija te poznavanje i znanstvenoistraživačkog i industrijskog potencijala, kao i programa koje nude resorna ministarstva i fondovi EU – napominje dekan FER-a Mislav Grgić.

Dodaje da im je cilj i dalje biti lider po broju ugovorenih projekata, a kontinuirano će raditi i na povećanju istraživačkih, inovacijskih i razvojnih kapaciteta te na kvaliteti istraživačkog i inovacijskog rada FER-a.

Slična se iskustva mogu čuti i na Veleučilištu VERN’ koje je unutar projekta EU ‘Tempus’ povuklo 250 tisuća eura za razvoj kurikuluma preddiplomskog studija Ekonomije poduzetništva. Unutar programa IPA i Erasmus+ dosad su prijavili sedam projekata, a najvažniji među njima je projekt razvoja preddiplomskog studija poduzetništva u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, vrijedan 300-tinjak tisuća eura, od čega je većina sufinancirana sredstvima Europskog socijalnog fonda.

– Povezivanje i suradnja obrazovnog sustava s gospodarstvom nužna je za uvođenje znanstvenih i stručnih istraživanja iz akademskog sektora u radne procese te za prepoznavanje potreba tržišta rada. Kako bi Unija prepoznala koristi od takvog povezivanja i poduprla taj projekt, potrebno je jasno definirati njegove dobrobiti, uključiti ispravne dionike, definirati koje su koristi ostvarene za širu zajednicu i strogo poštovati zahtjevane standarde. Upravo je ovaj naš projekt dobar primjer jer smo u proces osmišljavanja studijskog programa uključili više zainteresiranih strana – poslodavce, srednjoškolske profesore, struku i predavače, kako bismo kreirali program koji će stvarati upravo one stručnjake koji su potrebni na tržištu rada – kaže dekan VERN’a Vlatko Cvrtila.

Projekt osmišljavanja novog studija inicirali su samostalno, a pripremali uz stručnjake s partnerskih institucija iz Finske i Hrvatske te uz pomoć vanjskih konzultanata. Partnerski stručnjaci pomogli su im u svim segmentima izrade dokumenata te sudjelovali u svim kreativnim aktivnostima projekta, a vanjski, koji su bili izabrani na javnom natječaju, na području osmišljavanja i razvoja kvalifikacija te provedbe i financiranja projekata EU.

– Svima koji odluče prijaviti projekte na natječaje EU, iz iskustva savjetujemo da maksimalno angažiraju kreativne potencijale i da se drže točno propisanih uvjeta – poručuje Cvrtila. Trenutačno na VERN-u pripremaju nekoliko novih projekata koje će raditi zajedno s partnerima iz Hrvatske i EU. Cilj im je, napominje Cvrtila, posebno prijavljivati projekte kojima će jačati kapacitete ustanove usmjerene na nove nastavne sadržaje, kao i na primjenu novih nastavnih metoda, posebice upotrebom novih tehnologija.

– Važno je iskoristiti što više sredstava koja su namijenjena Hrvatskoj, posebno umrežavanjem hrvatskih i europskih partnera – smatra Cvrtila.

Ekonomski fakultet u Rijeci također se kontinuirano prijavljuje na natječaje europskih projekata koji se financiraju unutar različitih programa EU, kao i na natječaje u sklopu okvirnog programa FP7, odnosno Horizont 2020 te ESF programa. Uz brojna stručna tijela, na Fakultetu u tu svrhu djeluje i Ured za europske projekte, sastavljen od nekoliko njegovih članova, redovitih profesora, docenata i doktora znanosti. Prije tri godine osnovali su i Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji se bavi i pripremom projekata za apliciranje za fondove EU. Centar trenutačno radi na razvoju nekoliko projekata. ‘Program certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem’ usmjeren je poticanju gospodarskih odnosa unutar regije, stvaranju prepoznatljivih zajedničkih standarda za procjenu kvalitete poslovanja na državnoj i međunarodnoj razini i omogućavanju gradovima i općinama prihvaćanje standarda i praksi kojima se postiže veća razina otvorenosti prema stranim i domaćim investicijama.

Razvijaju i projekt EFRISTAT (baza podataka i pokazatelja koja je dostupna jedinicama lokalne i regionalne samouprave te poduzetnicima kojima su potrebne informacije o lokalnom gospodarstvu, proračunu, investicijskim lokacijama i sl.) te EFRIGIS (informacijski sustav za prostorno planiranje lokalne samouprave u funkciji održivog razvoja). Na svim projektima surađuju s brojnim domaćim i inozemnim partnerima iz privatnog i javnog sektora, kao što su Ericsson Nikola Tesla, Fina, HGK, Grad Rijeka, Končar itd.

Mali je to dio suradnje znanstvene zajednice i realnog sektora, ali velik dio potencijala koji će u budućnosti još više rasti. U to možemo biti sigurni.