Nakon tehnoloških preokreta 2015. u trgovini više ništa neće biti isto. Koncepti koji su bili zamišljeni u budućnosti (nosiva tehnologija, digitalni novčanici, robotika, internet stvari itd.) već ove godine postaju ‘mainstream’ u cijelom svijetu, a pametna telefonija zlatna koka bez premca.
Ova će godina još jednom potvrditi genijalnost Stevea Jobsa, kulturnog inovatora koji je svojim iPhoneom promijenio ne samo svijet telefoniije i telekomunikacija nego i trgovinu, IT sektor, medije i zabavu. Naime, novo globalno istraživanje agencije Deloitte objavljeno početkom prošlog tjedna otkriva kako će pametna telefonija najviše definirati medijske i tehnološke trendove, ali i životni stil potrošača. Vjerovati li ne, kupnja pametnih telefona u svijetu porast će za nevjerojatnih tisuću posto u odnosu na godinu prije. Premda mobilni novčanik još neće zamišljeniti ‘klasični’, očekuje se da će 2015. biti točka preokreta koja će voditi prema tome da prosječni potrošači prihvate i takav način potrošnje, odnosno kupnje. S obzirom na to da se očekuje više od milijardu ‘upgradeova’ (kupnje novih telefona kao zamjene za postojeći pametni telefon) u tekućoj godini, jasno je da tržište još nije ni blizu sazrijevanja, daleko od stagnacije, pa se s pravom može reći da je pametna telefonija ovo-godišnja zlatna koka bez premca. Ovaj zaključak samo je jedan od mnogih trendova koje su prepoznali stručnjaci Deloitte Touche Tohmatsu Limiteda (Deloitte Global) i objavili u četvrtom izdanju predviđanja za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija.
Kako je jedan od Deloitteovih konzultanata izjavio u stranim medijima, 2015. globalni će potrošači svjedočiti procvatu industrije nosive tehnologije, 3D ispisa, robotike i takozvanog interneta stvari, sintagme koja označava svakodnevne proizvode koji su umreženi, prikupljaju i šalju digitalne podatke (primjerice, trenirka opremljena senzorima koji mjere otkucaje srca ili slično). To mnoštvo zanimljivih inovacija i trendova koji bi trebali zaživjeti u svakodnevici svakoga prosječnoga globalnog potrošača ili kompanije Deloitteovi stručnjaci podijelili su u tri kategorije. U kategoriji tehnologije dominira spomenuti IoT, ali takvu će tehnologiju ove godine u najvećem postotku kupovati poslovni sektor. Od ukupno milijardu uređaja s predznakom interneta stvari 60 posto kupovat će tvrtke, pri čemu će volumen prodaje biti desetak milijardi dolara. Poduzetnike će posebno zanimati što će na osnovi kupljenih proizvoda tvrtke uspjeti pružiti usluge vrijedne sedamdeset milijardi dolara. Poslovni sektor više će od privatnoga ulagati i u 3D ispis. Deloitte predviđa da će globalni poslovnjaci u ukupnoj prodaji sudjelovati s 80 posto, a ona će vrijediti oko 1,6 milijardi dolara (oko 220 tisuća prodanih 3D pisača).
Na temelju takva buma pametne telefonije očekuje se i procvat inovacija u proizvodnji baterija. Naime, zbog česte uporabe pokazalo se da je potrošačima jedan od kriterija pri kupnji pametnih telefona trajnost baterije, zbog čega će tehnološke tvrtke inovirati postojeće tehnologije. Deloitovci tvrde da u tome neće biti velikih promjena, ali ovo će svakako biti godina u kojoj će proizvođači mobilita isprobavati sve dostupne tehnologije ne bi li produžili trajnost baterije, i to, naravno, naglasiti u reklamnim kampanjama. Kad je riječ o trgovinskom sektoru, u njemu će se sve više stapti virtualni i zemaljski svijet. Osim sve češće (ali još ne revolucionarne) uporabe pametnih telefona kao novčanika očekuje se procvat tehnologija ‘click and collect’. Riječ je o lokacijama na kojima će potrošači moći pokupiti proizvode kupljene online. U Europi će broj trgovina ‘click and collect’ narasti na pola milijuna, što je porast od 20 posto u odnosu na prošlu godinu.
Kad se govori o medijima, izdavačima bi moglo laknuti kad čuju da su stručnjaci iz Deloittea uvjereni da print (još) nije mrtav. Bar ne kad je o riječ o knjigama. U ukupnoj prodaji knjiga papirnate će sudjelovati s 80 posto udjela i u svijetu će ih se prodati pet puta više nego elektroničkih. Drugim riječima, unatoč nekim prognozama e-knjige nisu zamijenile ‘papirnate’ (i neće) onako kako je digitalni svijet smanjio prodaju CD-ova ili je digitalni medij utjecao na slabije kupovanje novina ili magazina. Mlada populacija (potrošači od 18 do 34 godine) vezana je uz knjige jednako kao njihovi roditelji, starija demografska skupina, i nema nikakvog problema s time da plati koji dolar više nego za elektronička izdanja. Osim u tom svijetu i u televizijskome će se potrošači i dalje držati tradicije. Kako navode u Deloitteu, kratki videoformati bit će budućnost, ali ne ‘the’ budućnost televizije. Naime, u medijima se sve češće govori o tome kako potrošači nemaju vremena, živaca ni koncentracije konzumirati uobičajeno duge televizijske formate, zbog čega će se više producirati kratki, gotovo internetski formati za klasični TV medij. Međutim, sadržaj koji ne premašuje 20 minuta u ukupnoj će produkciji sudjelovati s manje od tri posto. Istina, očekuje se daljnji rast, ali nikad neće zamijeniti tradicionalne TV formate, barem ne prema zaradi. Tvrtke bi također moglo ohrabriti što će mladi naraštaj trošiti na tehnologiju, medije i telekomunikaciju (TMT) unatoč tome što ga marketinški i medijski stručnjaci nazivaju škrtim, naviknutim sadržajem dobivati besplatno, najčešće u digitalnom svijetu.
