Home / Financije / BETON, KAMEN I ŽELJEZO Građevinari zasad izvlače najveću korist od pokretanja startupova

BETON, KAMEN I ŽELJEZO Građevinari zasad izvlače najveću korist od pokretanja startupova

Građevinski sektor u Hrvatskoj ima veću korist od startupova i poduzetničkih inkubatora nego poduzetnici i država. Naime, u posljednje vrijeme svjedočimo tomu da se svako malo lopatama zakopava neki temeljni kamen nekoga budućeg centra za startupove i inkubatore. Posljednji takav je u Zagrebu, na Kajzerici, vrijedan 31 milijun eura, odnosno oko 235 milijuna kuna. Gradili su se novi centri i u Osijeku, Virovitici, Splitu… I kao da nema grada u Hrvatskoj u kojem se nije počelo graditi ili se planira gradnja nekog novog zdanja.

Nevjerojatno je da se novac baca na kamen, beton i željezo! Hrvatskim poduzetnicima treba kapital za rad, a ne zgrada – rekao nam je jedan poduzetnik koji je htio ostati anoniman. S tim se slaže i poduzetnik Saša Cvetojević – Političari vole graditi i to je činjenica. Nisam protiv toga da se gradi, ali mogu se složiti s mišljenjem da građevinska industrija ima veću korist od startupova i inkubatora nego bilo tko drugi – objasnio je Cvetojević.

Ističe da ti svi centri postaju sami sebi svrha i ne služe nikomu: – Kada bi se 31 milijun eura, koliko se planira uložiti u novi centar na zagrebačkoj Kajzerici, investiralo u poduzetnike, konačan efekt bio bi kudikamo veći nego da se gradi zgrada – zaključuje Cvetojević.

Zaista, što bi s 31 milijun eura napravili Mate Rimac, Vjekoslav Majetić ili Damir Sabol? U Virovitici je sagrađen centar vrijedan milijun eura, a radove je izvodila tvrtka Domogradnja, u Osijeku centar BIOS vrijedi 1,3 milijuna eura, koji je gradila tvrtka Gradnja. Ta ista tvrtka gradila je poduzetnički inkubator u Pakracu. U Zagrebu na Kajzerici gradit će Zagrebgradnja.

Činjenica je da cjelokupne iznose nisu dale država ili lokalna samouprava, nego je u velikome dijelu to sufinancirano iz fondova EU. No postavlja se pitanje zašto se toliko gradi i za koga? Naime, država je zaokrenula svoju strategiju i umjesto poduzetničkih zona Vlada se orijentirala na poduzetničke inkubatore. No može se slobodno zaključiti kako, ako je suditi prema dosadašnjem učinku države prema poduzetnicima, ni inkubatori neće imati neke velike koristi.

Od 2004. do kraja 2013. otvoreno je 348 poduzetničkih zona. Plan je bio otvoriti ih 1308. Ideja je bila da u tim zonama radi 80 posto proizvodnih poduzetnika, ali to je ostvareno samo u Šibensko-krnskoj županiji.

Bilo kako bilo, građevinska industrija opet ima kakve-takve koristi od projekata koje forsira država. Kao i kod gradnje autocesta, kad je eksplozija građevine povukla cijelo gospodarstvo. Ovaj put nije riječ o tako megalomanskim projektima, a kako kaže naš anonimni sugovornik, građevinari su gradnjom tih zgrada dobili novac i posla da bi mogli preživjeti u idućih nekoliko mjeseci, a nitko ne zna što će biti nakon toga.

No kada nešto ne raste na pravim nego na klimavim temeljima, lako se sruši. Čemu smo svi svjedočili kada se gospodarstvo urušilo. Gradnja poduzetničkih inkubatora ne može se mjeriti s gradnjom autocesta, ali princip je isti – ulaže se u nešto što ima kratkoročan efekt, a dugoročno što bude. Jer što treba startupovima, pogotovo onima koji se bave računalima, internetom i slično?! – Ured, stolac, stol i internetska veza.

Ovo što se gradi na Kajzerici megaluksuzno je, bez obzira na to što je riječ o centru za ovaj dio Europe. Samo pogledajte takve zgrade i ureda za startupove u Europi i SAD-u – klasičan ured, ništa luksuzno – zaključuje naš sugovornik.