Dok javnim eterom dominiraju argumenti za i protiv spasa zaduženih s valutnom klauzulom u švicarcima, ispod radara zanimanja prolaze oni, a ima i takvih, koji su rastom te valute profitirali. Recimo, izvoznici u Švicarsku (ili neku drugu zemlju u toj valuti) i štediše. Istina, takvi su u ukupnoj strukturi znatno manje zastupljeni, primjerice izvoz u Švicarsku u ukupnome izvozu čini samo 1,2 posto, ali činjenica je da – raste. Prema službenim statističkim podacima u deset mjeseci 2014. izvoz je u tu zemlju, u odnosu na isto razdoblje godinu prije, porastao 28 posto (uvoz je istodobno smanjen 17 posto) – s oko 79 na 101 milijun eura.
Zadovoljno trlja i oni koji su štednju vezali uz CHF iako ta štednja u ukupnoj čini manje od četiri posto. Konkretno, poduzeća u toj valuti drže 85 milijuna kuna, državne jedinice 10,4 milijuna, neprofitne organizacije 21,3, financijske institucije 183,4 milijuna, a stanovništvo ipak drži više, 2,9 milijardi. Nerezidenti drže najviše – čak 6,2 milijarde kuna. Za usporedbu, krediti su u toj valuti teški čak 23,7 milijardi kuna.
Šokova nego prije, jer je skupa i nepredvidiva. U situaciji kada ne znaš kada i s koje strane stiže šok opcija je outsourcati sve što se može kako bi tvrtka bila fleksibilnija u promjeni i smanjiti sve fiksne troškove kako bi se fokusirala na dio poslovanja koji donosi novac. Fleksibilnost i inovativnost ključni su pojmovi – poručuje Sučević.
