Mafijaš otkriva da mu je knjigovoda ukratio deset milijuna eura. Knjigovoda je gluhonijem pa mafijaš na ‘sučeljavanje’ vodi odvjetnika koji razumije značaj jezik. Odvjetnik ga pita: ‘Gdje je novac?’ Knjigovoda mu odgovara: ‘Nemam pojma o čemu govorite.’ Mafijaš vadi pištolj, uperi ga knjigovodi u glavu i priprema: ‘Bolje da se prisjetiš ili pucam!’ Odvjetnik mu savjetuje: ‘Novac nije vrijedan života, reci gdje je.’ Knjigovoda u strahu popusti: ‘Pobijedili ste, novac je u smeđoj aktovci, zakopana je iza kuće mog ujaka.’ Mafijaš traži od odvjetnika da mu ‘prevede’. Odvjetnik mu odgovara: ‘Kaže da nemaš hrabrosti opaliti!’ Prastari vic prilagodljiv je svakom vremenu jer je bit poruke jednaka: knjigovode i računovođe vrlo su, vrlo tražena roba, u dobroj i još više u lošim vremenima zato što su financijski izvještaji zrcalo poslovanja, svojevrsna osobna iskaznica tvrtke, za koju su zaslužni upravo knjigovode i računovođe. Koliko to hrvatske tvrtke doista razumiju?
Ovlaštena revizorica Astra poslovnog inženjeringa Tajana Barančić kaže da poduzetnici ipak premalo razumiju važnost računovodstva jer se pozicije i odnosi snaga mijenjaju svaki dan, pa je više nego ikad imperativ fleksibilnost tvrtki i sposobnost za brzu akciju. A svaka akcija ima i posljedice koje se ogledaju u likvidnosti, profitabilnosti, zaduženosti.
Nužno je komunicirati s računovodstvom. Prije uvođenja novog proizvoda ili usluge treba pitati za računovodstvene i porezne aspekte poslovnog modela. Mudro je uspostaviti računovodstveno praćenje pojedinih segmenata poslovanja kako bi se u svakom trenutku znalo koliko je što profitabilno, to je najvažnije za donošenje poslovnih odluka, preživljavanje, rast. Računovođe ne čitaju misli i iz ulaznih i izlaznih računa ne mogu sami sve zaključiti, stoga je važno nekoliko puta na godinu dogovoriti sastanak i proći važne teme, planove, financijska izvješća. Zbog uklanjanja obveze predavanja tromjesečnih statističkih izvješća u Finu mnogi doista nemaju nikakav uvid u poslovne rezultate pa se potkraj godine iznenađe, obično neugodno. Često se među poduzetnicima može čuti da nikad ne smijete tražiti povrat PDV-a. Poput svih praznovjerja i ovo je nastalo zbog nedostatka informacija. Naravno da treba tražiti povrat PDV-a, dužnost je odgovornoga gospodarstvenika da upravlja tvrtkinom imovinom najbolje što može. Naravno, treba imati uredne poslovne knjige – poručuje Barančić.
I Tamara Požar Tomić, ovlaštena računovotkinja i računovodstvena forenzičarka tvrtke Fiducia, potvrđuje da poduzetnici rijetko iskorištavaju mogućnosti knjigovodstva u svrhu planiranja i analize. U većini se slučajeva ono svodi na tehničko zadovoljavanje državnih zahtjeva. Multinacionalne tvrtke, ali i dio velikih sustava u Hrvatskoj, imaju posebne odjele plana i analize kao dio sustava kontrolinga.
I male i srednje tvrtke imaju potrebe koje se mogu zadovoljiti samo s dobro strukturiranim knjigovodstvom, ne treba osnivati posebne odjele. Idealno je prema zadanim kriterijima napraviti plan i onda mjesečno pratiti ostvarenje planiranoga, pri čemu planske veličine služe kao odličan korektiv za oscilacije koje se događaju. U Hrvatskoj je danas teško bilo što planirati, pogotovo malim poduzetnicima koji ovise samo o nekoliko kupaca, što im je onda opravdanje za nedovoljno planiranje. Takvim se pristupom gubi jer ne postoji korektivni faktor važan za tekuće poslovanje osim raspoloživog novca na računu. Upravo je to ključ nedostataka hrvatskoga gospodarstva, usredotočenje samo na tekuće poslovanje bez strateškog smjera. Najbolji su pokazatelj strane tvrtke.
Računovodstvo je i kod nas unatoč svim manjkavostima domaćeg tržišta preraslo funkciju pukog evidentičara poslovnih događaja, kaže Nataša Fistrić Sučević, direktorica Infokorpa. Suvremeno računovodstvo treba biti toliko ažurno da u svakom trenutku svojim informacijama bude na usluzi upravljačkim strukturama jer su one podloga za pravodobno donošenje dobrih odluka. Suvremeno računovodstvo treba biti potpora kontrolingu, ali i njegov korektiv jer se kontroling u svojim analizama intenzivno koristi procjenama kako bi računovodstvene informacije prosljedio donositeljima odluka, a računovodstvo je onda tu da te njihove procjene svede u realne okvire.
