Očita je veza između rasta izvoza i rasta proizvodnje u pojedinim industrijskim granama. Iz lanjskih pokazatelja proizlazi da bi za novih jedan posto rasta industrije rast izvoza u ovoj godini morao iznositi barem sedam do osam posto.
Kada je prošlog tjedna potpredsjednik Vlade Branko Grčić prezentirao (lanjske) gospodarske trendove, krenuo je s grafikonom na kojem je pokazao kako je industrijska proizvodnja u prvih lanjskih jedanaest mjeseci porasla jedan posto, a odmah potom prešao na grafikon koji je pokazao rast izvoza za 8,2 posto u razdoblju od siječnja do listopada. Iz ta dva podatka možemo izvući paušalan, ali vjerojatno i približno točan zaključak da je za rast industrijske proizvodnje od jedan posto potreban istodoban rast izvoza od desetak posto.
Korelacija između podataka o krećanju industrijske proizvodnje i izvoza u prvih deset mjeseci prošle godine u pojedinim sektorima vrlo je vidljiva. Prerađivačka industrija tako je lani za to vrijeme povećala proizvodnju 2,9 posto, a izvoz 9,2 posto. Gledajući prema pojedinim industrijskim granama, uočljivo je da one koje imaju najveći rast izvoza imaju i najveći rast proizvodnje. Primjerice, proizvodnja odjeće povećana je 15,5 posto, a njezin izvoz porastao je 65,3 posto; proizvodnja namještaja povećana je 8,4 posto, a izvoz namještaja 9,3 posto i tako dalje. S druge strane, izvoz duhanskih proizvoda lani je u deset mjeseci pao za 22,8 posto, što je za posljedicu imalo i pad proizvodnje u tom razdoblju od 14,5 posto. Ne treba tu osobito mnogo ekonomske pameti da bi se zaključilo da je izvoz taj koji diže industrijsku proizvodnju, odnosno da će rast industrijske proizvodnje, a time i zaposlenosti i BDP-a, i ubuduće ovisiti prije svega o odgovarajućem rastu izvoza.
Nažalost, visoke, dvoznamenaste stope rasta izvoza iz druge polovice 2013. godine te prve polovice 2014. godine počele su se od ljeta naovamo lagano topiti. Prema prvim rezultatima koje je Državni zavod za statistiku objavio za prvih jedanaest mjeseci prošle godine, vrijednost izvoza povećana je za 8,7 posto i za to je vrijeme dosegla iznos od 9,43 milijarde eura. Budući da je prosječna mjesečna vrijednost izvoza tijekom prošle godine iznosila oko 850 milijuna eura, može se pretpostaviti da će otrplike tolika vrijednost iznositi i za prosinac te da će godina završiti s izvozom u vrijednosti od oko 10,3 milijarde eura, što bi bilo 7,3 posto više nego godinu ranije.
Slijedom toga možemo izračunati da bi za podizanje industrijske proizvodnje samo za jedan posto u ovoj godini izvoz i u 2015. godini trebao rasti najmanje stopom od sedam do osam posto. Sada se pred kreatore ekonomske politike, s posebnim naglaskom na Ministarstvo gospodarstva i realizaciju njegove Industrijske strategije (koja se, usput rečeno, otkako ju je prošlog ljeta prihvatila Vlada, više nijedne ne spominje!) postavlja pitanje koje industrijske grane setom različitih mjera motivirati da hrabrije iskoraću na strana tržišta. Drugo je važno pitanje, osobito za Ministarstvo vanjskih poslova i njegovu gospodarsku diplomaciju, je li pametnije fokusirati se na onih nekoliko tržišta na kojima se može prodati domaća roba odlično, kako sada stvari stojte mnogo bolji rezultati postižu se na nekolicini tradicionalnih tržišta nego na novima.
