Počinje pritisak na političare

U Agenciji za ugljikovodike kažu da su već imali mnogo razgovora s domaćim tvrtkama koje bi se mogle uključiti u projekt istraživanja ugljikovodika.

Potencijal za uključivanje domaćih industrija u projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu svakako postoji: on je u lukama, građevinarstvu, pomorskim uslugama, transportu, odlaganju otpada, opskrbi gorivom, smještaju/hrani, uslužnim i drugim djelatnostima, a ponajviše u brodogradilištima. Taj bi projekt, napomenimo, samo u istraživačkoj fazi mogao donijeti četiri milijardi kuna ulaganja, a prema mogućnostima lokalne popratne industrije i svjetskoj praksi, do 60 posto investicija u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika može se usmjeriti u lokalna ulaganja, što je prije nekoliko dana najavio i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Iskazivanje interesa Čak i sam Nacrtnogovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika maksimalno štiti lokalnu komponentu, no koje će tvrtke to iskoristiti, drugo je pitanje. U Agenciji za ugljikovodike (AZU) ne mogu prejedirati imena potencijalnih tvrtki koje bi se mogle uključiti u projekt, ali napominju da su imali već mnogo razgovora radi njihova informiranja i edukacije kako bi najbolje iskoristile potencijale projekta te ponudile konkurentan proizvod i uslugu, kao što su to već učinili Luka Ploče i Brodogradilište Uljanik koji su počeli razvijati proizvode i usluge koje će sutra moći ponuditi investitorima kad počnu istraživanje.

Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, napominje da je u istraživačkoj fazi potencijal za uključivanje domaćih industrija mnogo manji nego u fazi eksploatacije.

– U istraživačkoj fazi tvrtke će više-manje iskorištavati svoje kapacitete za geofiziku, bušenje i slično, ali sve će se koristiti lučkim i transportnim uslugama hrvatskih tvrtki i luka. U slučaju otkrića pružaju se mnogo veće mogućnosti za uključivanje domaćih industrija jer će trebati graditi eksploatacijske platforme i onda će u igri biti kompletan metaloperađivački sektor, elektroenergetski, kemijska industrija, uvjeta angažirati sve raspoložive hrvatske resurse da bi se pokrenule izvozne i proizvodne aktivnosti te povećao broj radnih mjesta.

Iz stranke pozivaju sve zainteresirane da pročitaju njihov Prijedlog politike međunarodne trgovine i uključite se u javnu raspravu ispunjavajući formular za komentare. Javna rasprava trajat će mjesec dana, točnije do 5. veljače 2015.

Mesna industrija Braća Pivac povećala je svoj vlasnički udjel u Krašu na 15,08 posto. To znači da su Pivci oko pet posto dionica Kraša kupili od travnja 2013. godine, kada su dosegli prag od deset posto. Pa iako su tada iz vrgoračke tvrtke najavljivali da nemaju u planu daljnje ulaganje u Kraš, očito je da malo pomalo uzimaju sve veći dio njegovoga kolača.

I nakon te transakcije predsjednik Uprave Braće Pivac Ivica Pivac ponavlja da nemaju nikakvih bitnih planova s Krašom, nego da jednostavno vjeruju da je to dobra investicija. – Sve je kupljeno preko burze, a u ovom trenutku zaista ne mogu reći što ćemo s tim udjelom. Nemamo dugoročnog plana, a razlog zašto povećavamo udio je taj što je Kraš perspektivna tvrtka i isplati se u nju ulagati. Možemo kupiti i nove udjele ocijenimo li da je povoljan trenutak, ali isto tako može se dogoditi da sutra prodamo cjelokupan udio pojaviti li se dobar kupac – kaže Pivac.

Mesna industrija Braća Pivac drugi je najveći dioničar Kraša. Najveći udio, 19,76 posto, i dalje imaju zaposlenici Kraša preko ESOP-a.