U pitanju je dobit

Osim što su zbog oslabljenog rublja hrvatski proizvodi u Rusiji manje konkurentni u odnosu na domaće, predviđeni pad ruskoga gospodarstva dodatno će smanjiti mogućnost plasmana na to veliko tržište.

No naše kompanije od Putinovih riječi neće imati previše koristi. Još u poslovnim izvještajima za prvih devet mjeseci neke naše kompanije, kao što je AD Plastik, upozoravale su na snažan negativan utjecaj kretanja rublja na njihovo poslovanje. Rizik negativnoga kretanja tečaja ruskog rublja u odnosu na euro zbog kvartalne prilagodbe prodajnih cijena prema kupcima mogao bi utjecati da neto dobit ADP Grupe u 2014. godini bude manja od prošlogodišnje, stajalo je u tom izvješću. A to je bilo mnogo prije kolapsa ruskog rublja.

Od veljače do kraja rujna tečaj rublja vrtio se oko 50 rubalja za jedan euro, onda je uslijedio nagli uspon eura, koji je kulminirao sredinom prosinca kad se samo nakratko približio razini od 100 rubalja, neposredno nakon intervencije ruske središnje banke oštrim povećanjem kamatnih stopa s 10,5 do čak 17 posto. No nakon govora ruskog predsjednika o tome da neće dirati u ruske devizne rezerve, ograničenjem izvoza žitarica i mjerama kontrole kapitala trend pada ipak je zaustavljen te je trenutačno vrijednost rublja na oko 69 rubalja za euro. Znači, potkraj prosinca euro je prema rublju bio oko 38 posto jači nego tri mjeseca ranije, a zaključili bismo da je trend ipak stabilizacija tečaja – objašnjavaju iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomskih analiza Hrvatske gospodarske komore.

Upozoravaju da slabljenjem rublja prema euru i američkom dolaru svi izvoznici na rusko tržište, pa tako i hrvatski, postaju cjenovno nekonkurentniji u odnosu na domicilne ruske proizvođače istovrsne robe.

Isto proizvod čija je cijena do prije nekoliko mjeseci bila 50 rubalja (odnosno preračunano jedan euro) sada ima cijenu oko 69 rubalja (preračunano opet jedan euro). To srednje i dugoročnije smanjuje ruskog potražnju za uvoznim proizvodima, što utječe na poslovanje svih tvrtki izvoznica u Rusiju, pa tako i hrvatskih, dramatičnije onih koje su u većoj mjeri svog poslovanja izložene ruskom tržištu – upozoravaju iz HGK.

To znači da naše kompanije kao što su AD Plastik, Pliva, JGL, Ericsson Nikola Tesla, Belupo, Podravka i ostale mogu očekivati probleme i manju dobit.

Ipak, iz Plive ublažuju situaciju i smatraju da će tečajne razlike ostalih valuta smanjiti pad iz Rusije.

S obzirom na razgranate poslovne operacije na međunarodnom tržištu i otvorena potraživanja i obveze u brojnim stranim valutama postoji i izloženost valutnom riziku koji proizlazi iz promjena tečajeva stranih valuta vezanih uglavnom uz rubalj, euro i američki dolar. Trenutačni tečaj rublja negativno utječe na poslovanje, ali s obzirom na to da je Pliva istovremeno i najveći izvoznik na američko tržište, kretanje dolara u ovoj godini pozitivno utječe na rezultat poslovanja – poručuju iz Plive. Makroekonomski, budući da hrvatski izvoz u Rusiju čini malen dio ukupnoga hrvatskog robnog izvoza, riječ je o tek oko 2,5 posto, kriza u Rusiji neće pogoditi hrvatski izvoz u cjelini. Treba navesti da službena statistika o kretanju robne razmjene Hrvatske s Rusijom nije pokazala vidljivije devijacije, poručuju iz HGK. Ukupan hrvatski izvoz u prvih devet mjeseci prošle godine u Rusiju iznosio je 185 milijuna eura, što je povećanje od 12 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, i to u kontekstu istodobnog pada prosječne vrijednosti rublja prema euru od 15 posto.

No to svakako pogađa pojedinačne hrvatske kompanije koje posluju na ruskom tržištu. Prema podacima HGK od važnijih tvrtki na ruskom tržištu su, osim već spomenutih i Omco Croatia, Končar energetski transformatori, Tondach Hrvatska i drugi.

Među njima je i nekoliko velikih i vrlo važnih za hrvatsko gospodarstvo. Upravo kod takvih se trenutačno može uočiti pad cijena dionica na hrvatskom tržištu kapitala. Tu su AD Plastik, kojem je u zadnja tri mjeseca cijena dionica pala za tridesetak posto, Podravka, koja i predviđa smanjenje dobiti u sljedećem razdoblju zbog ruske krize, a kojoj je u posljednja tri mjeseca cijena dionica pala za petnaestak posto, te Končar, kojem je cijena dionica pala za dvanaestak posto – ističu iz HGK. Dodaju da su najveći hrvatski izvoznici u Rusiju tvrtke iz farmaceutske industrije – oko 51 posto ukupnog izvoza u Rusiju.

Hrvatske izvoznike u Rusiju može zabrinuti srednjoročno i dugoročno kretanje ruskoga gospodarstva, koje je trenutačno u trendu znatnog ublažavanja dinamike rasta (u trećem kvartalu 0,7 posto), što upućuje na kontrakciju potražnje, koja može smanjiti mogućnost plasmana hrvatskih proizvoda na ruskom tržištu. Krizu ruskoga gospodarstva, a za koju se procjenjuje da bi mogla biti najzbiljnija od 1998., potvrđuje i aktualna objava jedne od tri vodeće svjetske agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor’s da bi Rusija uskoro, prvi put u posljednjih deset godina, mogla izgubiti svoj investicijski kreditni rejting, koji bi mogao pasti u kategoriju podinvesticijskog ranga (‘smeća’) – naglašavaju u HGK. Ističu da se ujedno predviđa da bi ove godine ruska gospodarska aktivnost mogla pasti, što bi bio njezin prvi pad nakon 2009.

Procjenjuje se da bi razina pada ruskoga gospodarstva mogla biti i do četiri posto ako cijena barela sirove nafte ostane na razini od oko 60 dolara – procjenjuju u HGK. Upravo problemi s kretanjem rublja, što je posljedica globalnog rata cijenama sirove nafte između članica OPEC-a i SAD-a, a da bi se Rusija bacila na koljena, ukazali su na to da je važno zaštititi se.

Hrvatski bankarski sektor odnosno dio bankarskog sektora kojim se realiziraju novčani tokovi s Rusijom reagirao je na stanje drašćinog pada rublja ponudom osiguranja od valutnog rizika vezanog uz rubalj (engl. hedging), koje bi trebalo biti posebno korisno hrvatskim tvrtkama koje su u većem dijelu svog poslovanja izložene ruskom tržištu.

Naime, hedgingom kao instrumentom upravljanja valutnim rizikom putem izvedenica poput ročnih ugovora (future contract), opcija ili spot-ugovora hrvatske kompanije nisu se dosad mnogo koristile, primarno zbog neinformiranosti o njegovim mogućnostima i percepciji o njegovoj previsokoj cijeni.

No možda je došlo vrijeme promjena u okružju globalnih gospodarskih i financijskih nesigurnosti i oštrih šokova. Tu bi i banke trebale odigrati važnu ulogu u boljoj informiranosti klijenata te transparentnom ponudom usluga – zaključuju u HGK.