Nacionalni centar

Od donošenja Strategije e-učenja 2007. stanje na hrvatskim fakultetima znatno se poboljšalo. U sustavu e-učenja Merlin u ovoj akademskoj godini otvoreno je više od 3600 e-kolegija i upotrebljava ga više od 50.000 korisnika.

Kritičari hrvatskoga visokog obrazovanja gotovo u pravilu ističu da je ono još danas, u 21. stoljeću, arhaično i da se koristi starim metodama i tehnologijama. U mnogo slučajeva to, nažalost, jest tako, no sveučilišta se također sve više otvaraju novim tehnologijama. Sve se više upotrebljava pojam e-učenje, sve više fakulteta prepoznaje mogućnosti koje im otvara takav način učenja. Sveučilište u Zagrebu definiralo je e-učenje kao obrazovanje uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije koja unapređuje kvalitetu toga procesa i rezultat obrazovanja. Zvuči komplicirano, ali e-učenje zapravo je uobičajeni način obrazovanja na sveučilištu, kvalitetno i primjereno poduprt novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Kako nam je objasnila Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisnicima i voditeljica Centra za e-učenje Srca, stanje je mnogo bolje nego kad se krenulo u proces.

E-učenje na Sveučilištu u Zagrebu uvedeno je još 90-ih godina 20. stoljeća, ali više kao individualni iskorak pojedinaca i na studijima koji se i inače koriste tehnologijama. Sustavno uvođenje e-učenja na Sveučilište počelo je, zapravo, donošenjem Strategije e-učenja u lipnju 2007., a nastavljala se i Strategijom studija i studiranja na Sveučilištu u Zagrebu od 2014. do 2025. E-učenje na tom sveučilištu sastavni je dio obrazovanja. U pravilu se primjenjuje mješoviti oblik koji omogućava primjenu najbolje prakse poučavanja u fizičkom i virtualnom okružju – rekla je Kučina Softić.

Kao i na drugim sveučilištima diljem Europe, uvođenje e-učenja u sveučilišno obrazovanje teče pomalo sporo, ali nakon prvih godina rezultati na Sveučilištu u Zagrebu sve su bolji. Danas svaki od fakulteta Sveučilišta na neki način primjenjuje takvo učenje u nastavi. Rezultati ankete provedene o tome u 2013. govore o devet tisuća e-kolegija. Uspoređujući brojke s istom anketom provedenom na početku sustavna uvođenja e-učenja, danas je više od 80 posto fakulteta povoljno za primjenu e-učenja u odnosu na 2007., kad je povoljno bilo oko 65 posto. Fakulteti su podijeljeni u tri skupine.

U jednoj su skupini fakulteti koje njihovi nastavni programi prirodno sile da razvijaju i primjenjuju e-učenje. U drugoj su, najvećoj skupini oni na kojima je e-učenje bilo iskorak pojedinih nastavnika ili ga uopće nije bilo, ali je zatim većina njih ozbiljno shvatila Strategiju pa su ga uprave počele uvoditi i već postigle dobre rezultate. Tu skupinu svakako treba pohvaliti i istaknuti kao dobar primjer. U trećoj su skupini fakulteti koje su nešto počeli, ali su zastali i napredak se svodi na načelnu potporu uprava te volju i trud pojedinih nastavnika. Nisu prepoznali mogućnosti e-učenja i nisu ništa napravili, nego se oslanjaju na entuzijazam pojedinih nastavnika – objašnjava Kučina Softić.

Centar za e-učenje Srca podupire studente u primjeni tehnologija e-učenja iako oni zapravo nemaju problema s uporabom novih tehnologija. Štoviše, virtualno okružje za e-učenje doživljavaju kao prirodno. Ipak, trebamo biti svjesni da i njih treba pripremiti za nov, drugačiji način učenja koji se potiče primjenom novih tehnologija.

E-učenje na Sveučilištu u Zagrebu promiče se nagradama za najbolje e-kolegije, koje se dodjeljuju svake godine. Budući da ove godine nitko nije osvojio prvu nagradu, druga nagrada za najbolji e-kolegij pripala je nositeljici e-kolegija Atletika – hodanje i trčanje Vesni Babić s Kineziološkog fakulteta. Dodatna nagrada za multimedijske sadržaje u e-kolegiju dodijeljena je Ivi Alajbeg i Davoru Ilešu sa Stomatološkog fakulteta za e-kolegij Bruksizam, a dodatna nagrada za uporabu društvenog softvera u e-kolegiju dana je e-kolegiju Pisanje na engleskom jeziku Vedrane Vojković Estatiev, predavačice na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Tu se ponajprije misli na uspostavu mehanizama za planiranje, dodjelu i realizaciju resursa za potrebe e-učenja i odlučnije poticanje iskorištavanja zajedničkih resursa te primjereno vrednovanje ulaganja i rada nastavnika povezano s unapređenjem nastave općenito, a onda i primjenju novih tehnologija u njoj.

Trudimo se osigurati potporu koja će primjenju novih tehnologija u nastavi olakšati i pojednostaviti te nastavnicima omogućiti da se usredotoče na pedagoške i obrazovne ciljeve koje žele postići primjenom tih tehnologija i alata. To su prepoznala i druga sveučilišta i visokoškolske ustanove u Hrvatskoj, zato smo danas nacionalni centar za e-učenje. U sustavu e-učenja Merlin u ovoj akademskoj godini otvoreno je više od 3600 e-kolegija i upotrebljava ga više od 50.000 korisnika. Na Sveučilištu u Zagrebu potpora je i dalje više načelna nego konkretna. Vjerujem da će nova uprava prepoznati važnost e-učenja kao sredstva za unapređivanje kvalitete obrazovnog procesa te u skladu s tim povećavanja konkurentnosti Sveučilišta na nacionalnoj razini i u regiji te na europskoj i svjetskoj razini – govori nam za kraj Kučina Softić.

Tehnologije e-učenja omogućavaju virtualnu mobilnost studenata, povećavaju interes stranih studenata za studiranje u Hrvatskoj te omogućavaju sveučilištima da budu poželjni partneri u raznim obrazovnim projektima i gospodarstvu.