Za povlačenje novca iz fondova EU treba odlučnosti i strpljenja

Ministar Branko Grčić predstavio je u HBOR-u članovima Liderova kluba izvoznika program ‘Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.’ vrijedan 6,9 milijardi eura, koji je odobrila Europska komisija.

Grčić je izvoznicima poručio da aplikiraju na fondove EU, ali da u fazi pripreme projekata budu odlučni i strpljivi. Predstavio im je program ‘Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. godine’, vrijedan 6,9 milijardi eura, koji je prošlog petka odobrila Europska komisija. Unutar tog programa definirano je 10 prioriteta, od kojih se njih pet direktno odnosi na gospodarstvo. Gotovo dvije milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije, a znatan udio ulaganja, od više od 3,5 milijardi eura, uložit će se u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i mrežnu infrastrukturu (promet).

Prva prilika za male i srednje poduzetnike bit će natječaj za dobivanje nepovratnih sredstava u vrijednosti 180 milijuna eura, koji bi trebao biti raspisan početkom iduće godine, a namijenjen je proširenju i razvoju proizvodnje.

Nemojte da vas obeshrabri komplicirana procedura i kada sastavljate projekte budite oprezni pri odabiru konzultanata jer nisu svi dobri u tome. Proučite njihove prijašnje projekte i referentne liste – poručio je Grčić.

Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera, izvoznicima je predstavila kontrolnu ploču izvoza za prvih deset mjeseci ove godine, prema kojoj je vrijednost izvoza u tom razdoblju iznosila 8,5 milijardi eura, što je ujedno i 8,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Uspoređujući strukturu izvoza s rekordnom 2008. godinom, Tašler je istaknula da danas mnogo više izvozimo prehrambenih proizvoda, tekstila, drva i namještaja, a izvoz brodova i kemijskih proizvoda drastično je pao u odnosu na razdoblje prije početka krize.

Činjenicu da je u šest godina vrijednost izvoza brodova pala sa 6,9 milijardi na 900 milijuna kuna Grčić vidi kao posljedicu problema u brodogradnji od prije dvije godine, ali očekuje oporavak te industrije. Kao primjer naveo je nedavnu isporuku Uljanikovog broda Turkmenistanu, čemu je prisustvovao i premijer Zoran Milanović kako bi se ispričao zbog kašnjenja isporuke i postoji izgledna mogućnost da će Uljanik dobiti posao za gradnju dodatna četiri broda.

Osrvnuo se i na Petrokemiju kao noseću tvrtku hrvatske kemijske industrije te naveo da će Vlada svim snagama nastojati spasiti tvrtku, pod uvjetom da se svi subjekti slože u vezi s programom njezinog restrukturniranja.

Hrvatska je do sada bila okrenuta uvozu i zaduživanju, sada se ta slika mijenja. Od gospodarstva usmjerenog trgovini, uvozu i zaduživanju te napuštanog građevinskog balona, okrećemo se prema industriji i to izvorno orijentiranoj, koja uz turizam postaje važan segment gospodarstva. Rezultati se pomalo ostvaruju. Sada gospodarstvo ima priliku doći do novog novca putem fondova EU. Sav ćemo novac ugovoriti, jedino je malo teže sve te projekte realizirati zbog komplicirane procedure – zaključio je Grčić.

Ivan Topčić, vlasnik i predsjednik Uprave Tim Kabela, nedavno je zatvorio investiciju sufinanciranu iz fondova EU – nabavku stroja na koji je čekao 18 mjeseci radi komplicirane procedure. Rekao je da Tim Kabel nije imao sreće s odabirom konzultanta, ali da je njegov tim naučio sve o tematici povlačenja sredstava te pozvao Vladu da nađe rješenje za kritične točke koje se javljaju od ugovaranja do realizacije investicije.

Tvrtke se ne snalaze u tim procedurama, nađu se u šumi propisa i izgube se. Vaše ministarstvo vidim kao dobro uporište za korak dalje pri implementaciji projekata. Da se stručnjaci u Vladi uključe s konkretnom pomoći poduzetnicima, ne bi više bilo kritika da iskorištavamo svega 40 posto sredstava iz fondova EU – poručio je ministru Topčić.

Janko Štefanek iz tvrtke Genera Grčiću je naveo primjer apsurdnoga kriterija prilikom odabira kandidata za dodjelu sredstava iz fondova EU, a to je da su tvrtke koje dobro posluju i imaju vlastitog potencijala za realizaciju investicija u podređenom položaju naspram tvrtki koje ne mogu realizirati investicije iz vlastitih sredstava. Grčić se složio da to nije najbolji kriterij, dodajući da to ne znači da takve tvrtke zbog toga neće dobiti odobrena sredstva.

HBOR-ovi predstavnici izvoznicima su predstavili programe kreditiranja za 2015. Za pripremu izvoza kamatna je stopa četiri posto, a odnedavno HBOR poduzetnicima koji prvi put izlaze na međunarodno tržište nudi stopu od dva posto. Vladimir Kristijan, predsjednik Uprave HBOR-a, rekao je kako su kamatne stope za HBOR-ove investicijske kredite namijenjene financiranju novih ulaganja ili kreditiranju obrtnih sredstava za jačanje konkurentnosti od dva do tri posto uz rok otplate do 17 godina te uz početak od dvije do pet godina, ovisno o vrsti ulaganja. Kamatne su stope kredita za obrtna sredstva od četiri do šest posto uz rok otplate od jedne do šest godina.

U ponudi su i programi namijenjeni poticanju uporabe sredstava fondova EU koji bi mogli obilježiti nekoliko idućih godina. HBOR podupire izvoznike programima kreditiranja i izdavanja jamstava prema nalogu izvoznika u svim fazama izvoznog posla: pregovaranja i javnog nadmetanja, izvoznih ugovora, izvoza dobara i usluga te plaćanja i obveza nakon isporuke. Ukupna potpora HBOR-a izvoznim poslovima do sada je bila 64 milijarde kuna, a posljednje dvije godine 25,11 milijardi kuna, što je 12,4 posto pokrivenosti ukupnog izvoza Hrvatske u tom razdoblju.