U budućnosti se neće dogoditi dramatične promjene u društvenoj okolini, ali zato će visoka tehnologija više nego ikada biti ‘mainstream’ u punom smislu te riječi. Do 2030. ispisivat će se sve i svašta, od hrane i lijekova do ljudskih organa. Hit će biti ‘laser sintering’, odnosno proizvodnja od prašine.
U sektoru u kojem su inovativnost, napredak i podizanje letvice preduvjeti uspješnog poslovanja, a maksima ‘stalna samo mijena jest’ njegova temeljna filozofija, teško je predvidjeti trendove na rok dulji od godine dana ili najviše pet, ako ćete se baš zaigrati. No britanski Which, tvrtka koja se bavi predviđanjem ponašanja potrošača i kretanja u marketinškoj industriji, odlučila je zaviriti u kristalnu kuglu i pitati je kako li će izgledati marketing/potrošač 2030.
Njegovo izvješće iz budućnosti, kako kažu, trebalo bi potaknuti marketingaše na razmišljanje te im, na osnovi tendencija iz budućnosti, pomoći da već danas skroje ponudu koja bi mogla zaintezirati um potrošača. Općenita slika svijeta, kažu ‘vidovnjaci’ iz Whicha, neće biti posve bajna jer potrošači, pri čemu se misli na pripadnike zapadne kulture, živjet će u svijetu usporenoša ekonomskog rasta, oskudnih resursa i visokih cijena robe, a ludovanje cijena nafte, porezni izdaci, stanje na tržištu rada i slično smanjiti će povjerenje koje potrošači imaju u državne ustanove. No unatoč tom nedostatku napretka na višoj, državnoj razini, domovi potrošača zaista će izgledati kako i zamišljamo one iz budućnosti.
Visoka tehnologija postat će ‘mainstream’ i potpuno će promijeniti životni stil potrošača, počevši od zdravstva pa do uređenja doma. Jedna od najvećih promjena mogla bi se dogoditi na relaciji između potrošača i tvrtki, odnosno ‘provajdera’ proizvoda i usluga. Primjerice, ako će u sljedećih 15 godina zaista zaživjeti koncept 3D ispisa, potrošači će postati proizvođači. Nadalje, moguće je da će zaživjeti koncept ‘peer-to-peer’ (pojednostavnjeno, umrežavanje) prodaje, i to u sektorima od energetskog do glazbene industrije. Kad je riječ o potrošnji, i ona bi zbog oskudice resursa mogla postati kolaboracijska. Kako objašnjava ekipa iz Whicha, termin ‘kolaboracijska potrošnja’ zapravo označava uporabu novih tehnologija kako bi se proizvodi ili usluge dijelili, posuđivali, zajednički upotrebljavali, razmjenjivali ili iznajmljivali.
Nedavno je britanska vlada predstavila koncept ‘Buy Better Together’, što je dovoljno važan pokazatelj da će kolaboracijska potrošnja nastaviti ohrabrivati i u bliskoj budućnosti jer tako potrošači štede novac, vrijeme i resurse. Također, taj novi koncept trgovanja i konzumacije ne omogućava potrošačima da zarade novac na osnovi stvari koje već posjeduju (primjerice, Airbnb, usluga ‘rentanja’ doma), nego im olakšava pristup/dostupnost traženim proizvodima ili uslugama (npr., Street Bank, online servis za razmjenu dobara), štedi novac (Spotify) i pruža osjećaj da su zaista dio zajednice. Tu ne izostaju ni pozitivni utjecaji na lokalnu zajednicu jer, kako je pokazalo istraživanje koje je provela tvrtka Airbnb, putnici koji se koriste njihovim uslugama potrošili su znatno više novca od onih koji biraju konvencionalne oblike smještaja (hotelske aranžmane i slično).
Nadalje, Which predviđa dramatične promjene u segmentu ‘home manufacturing’ iliti, doslovno, kućne manufakture. Na popularizaciju takva načina proizvodnje nedvojbeno će utjecati industrija 3D ispisa koja je već danas dostupna potrošačima dubljeg džepa ili entuzijastima koji s tom tehnologijom još samo eksperimentiraju. Sljedeći veliki hit, predviđaju istraživači, bit će ‘laser sintering’, odnosno ‘proizvodnja’ proizvoda iz prašine (laser spaja srušne komade prašine u željeni objekt) te ‘CNC machining’ koji omogućava korisnicima da s pomoću računalnog programa (i još pokoje komada ‘hardvera’) proizvedu i sofisticirane objekte.
