Velik interes za javne natječaje i javne pozive Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obilježio je 2014. Posebice su bili uspješni natječaji za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća i u zgradarstvu, ali i nabavu električnih i hibridnih vozila.
-
Ovo je bila aktivna godina za Fond, što možemo očekivati u sljedećoj? – Projekti energetske obnove, energetska učinkovitost u prometu, gospodarenje otpadom – i to sva tri važna segmenta; primarna selekcija, sanacije i centri za gospodarenje otpadom, u fokusu su i sljedeće godine. Sredstva koja smo planirali za natječaje i javne pozive zbog velikog smo interesa korisnika uspjeli povećati za 36 posto, a projekata je ove godine bilo više od 2800, za razliku od samo 800 godinu prije. Da bi se svi ti projekti uspješno realizirali, potrebno je iskustvo u struci te u vođenju projekata i investicija. Stoga je važno brzo donositi odluke i preuzeti odgovornost. Nužna je uska suradnja sa svim korisnicima i mjerodavnim ministarstvom koja se temelji na transparentnom i otvorenom odnosu. Fond je ozbiljna ‘kompanija’ koja upravlja velikim javnim sredstvima i ne trpi amaterizam i politikanstvo. To je očito neshvatljivo i strano pojedincima koji proklamiraju tzv. održivi razvoj, a odnos prema njemu grade iz perspektive aktivizma.
-
Natječaji i projekti energetske obnove izazvali su pravi bum u ovoj godini. Hoćete li s njima nastaviti i u idućoj i u kojim iznosima? – Programi energetske obnove u zgradarstvu koje je donijela Vlada višegodišnji su i svakako nastavljamo s provedbom i 2015. Ovogodišnja će nam iskustva koristiti za neka dodatna poboljšanja, a sljedeće godine bit će dostupna i sredstva za energetsku obnovu komercijalnih zgrada. Tako će i poslovni sektor moći dati doprinos u povećanju energetske učinkovitosti, što će rezultirati i uštedama u njihovu poslovanju. Za projekte energetske obnove i obnovljivih izvora energije sljedeće smo godine osigurali gotovo 230 milijuna kuna, a nastavljamo i sa sufinanciranjem nabave električnih i hibridnih vozila.
-
Fond sufinancira jedinice lokalne samouprave radi uspostave sustava primarne selekcije (razvrstavanje otpada). Kakav je odaziv i što je s gradovima poput Zagreba u kojima taj sustav nije zaživio? – Uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prioritet je koji nema alternativu i unatoč zakonskim obvezama od 2005., u posljednjih 10 godina nije se učinilo gotovo ništa. Prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, propisani su novi rokovi, Ministarstvo je pokrenulo inspekcionske nadzore, a mi smo u Fondu osigurali sredstva i stručnu pomoć. Sve je to rezultiralo velikim odazivom građana i općina: na javni poziv javilo ih se više od 340 s više od 750 različitih projekata vezanih za primarnu selekciju. Unutar Fondu osigurano im je od 40 do čak 100 posto nepovratnih sredstava. Tako da više nema mjesta isprikama. U vezi s pojedinim gradovima i općinama, naša su sredstva na raspolaganju svima koji zadovoljavaju uvjete javnog poziva ili natječaja, pa tako i Gradu Zagrebu kojem smo odobrili sredstva za komunalnu opremu i vozila te za reciklažna dvorišta. Uspostava sustava dugotrajan je proces, a otkako se mjerodavno ministarstvo i Fond aktivno bave ovim problemom, realizirali su se projekti radi uspostave primarne selekcije vrijedni 512 milijuna kuna. Rok za uspostavu sustava je 2018., a osim primarne selekcije podrazumijeva izgrađene centre za gospodarenje otpadom te saniranja i zatvorena odlagališta.
