EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA Ni Kovačev ni hrvatski ured još nisu na svojim mjestima

Kontrola goriva koju je nedavno provelo Ministarstvo gospodarstva i dobiveni rezultati u najmanju su ruku smiješni, ako ne i tragični. Stajalište je to bivšega glavnog državnog inspektora Branka Jordanića, koji upozorava da predstavljeni rezultati kontrole ne govore apsolutno ništa.

– Deset posto nađenih loših uzoraka u toj akciji može ukazivati na to da više od 60 posto goriva u Hrvatskoj ne valja. Da su išli kontroliirati sve benzinske postaje, toliki bi vjerojatno bio postotak goriva koje ne valja. Ta akcija napravljena je samo da se pokrije problem, da se pokaže da se nešto radi. Takve analize moraju biti sastavni dio svakodnevnog posla Ministarstva – poručio je Jordanić.

Kontrolu goriva, za razliku od Hrvatske, uspješno su riješili u susjednoj Srbiji. Tamo je početkom veljače pokrenut nacionalni Program obilježavanja (markiranja) naftnih derivata uz podršku Vlade Srbije. Cilj mu je povećanje prihoda od poreza na gorivo u državnom proračunu i to povećanjem količine goriva u legalnim tokovima na račun ilegalnih. U Srbiji je, naime, državni proračun zbog ilegalnih naftnih derivata na godinu gubio više od 100 milijuna eura.

– Program je za prvih pet mjeseci primjene u proračunu donio 34 milijuna eura više u odnosu na 2013. samo na osnovi plaćenih trošarina, a očekuje se da će do kraja godine taj iznos premašiti 80 milijuna eura. Kontrole se provode svakodnevno na maloprodajnim objektima. Svaki objekt mora biti kontroliran najmanje jednom na godinu. Kontrolira se razina markera u gorivu, ali ne i kvaliteta – objašnjava Marinko Ukropina, generalni direktor tvrtke SGS Beograd, predstavnice Konzorcija zaduženog za pružanje usluge markiranja.

Kaže da je bilo potrebno pola godine da se dostigne ciljana razina markera u maloprodaji.

U Đuri Đakoviću nadaju se da će sada kada je država tvrtkina većinska vlasnica napokon dobiti već odobreni HBOR-ov kredit.

Dokapitalizacija Đure Đakovića spašena je tako što je država u posljednji tren, u trećem krugu, odlučila upisati dionice vrijedne 65 milijuna kuna od ukupno potrebnih 80 milijuna kuna i tako ponovno postala tvrtkina većinska vlasnica. Nakon loša prva dva kruga dokapitalizacije Đure Đakovića, u kojima je prikupljeno 11,7 milijuna kuna, treći krug bio je potpun promašaj i nije ostvario plan Uprave da se prikupi željeni iznos pa je Vlada donijela odluku da će upis u trećem krugu pokriti Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Dio dionica upisali su domaći fondovi i fizičke osobe, ali mnogo manje od očekivanja. U prvom krugu sudjelovali su samo postojeći dioničari među kojima država i jest bila najveći pojedinačni dioničar (41 posto), a slijede je Nenad Bakić i Lukšić grupa. Njihov interes nije bio dovoljno velik, jednako kao ni institucionalnih ulagača u drugom krugu, posebno ‘private equity’ fondova, premda su u dokapitalizaciji sudjelovali neki fondovi.

Nova vlasnička struktura bit će poznata nakon glavne skupštine Đure Đakovića. Kako se može neslužbeno čuti iz fondova gospodarske suradnje, nitko od njih nije se ni mogao uklopiti u postupak dokapitalizacije u toj fazi zbog načina vođenja postupka i rokova. Prije nego što je postupak pokrenut, neki od njih, poput Quaestusa, bili su zainteresirani.

Situacija se dodatno zakomplicirala odobrenjem HBOR-ova kredita, u što se upetljalo Ministarstvo poduzetništva. Iako je kredit namijenjen tehnološkoj obnovi odobren, a neki strojevi i naručeni, novac još nije isplaćen, zbog čega je tvrtka upala u probleme jer ne može poštovati ugovore s dobavljačima. U Đuri Đakoviću nadaju se da će se taj problem sada kada je država tvrtkina većinska vlasnica napokon riješiti.

Dokapitalizacija je bila jedan od ciljeva nove uprave pod vodstvom Tomislava Mazala. Bila je potrebna zbog tvrtkina preustroja i osposobljavanja te jačanje kapaciteta za preuzimanje novih poslova. Oko trećine prikupljenog iznosa, 30-ak milijuna kuna, ići će na otpremnine, a ostatak na kapitalna ulaganja i obrtna sredstva. Cilj države navodno nije zadržavanje većinskog udjela, nego njegova što hitnija prodaja privatnom vlasniku, no pitanje je kako će se to i kada dogoditi s obzirom na to da sada nije bilo interesa privatnih ulagača za dionicu čija je cijena 20 kuna.