Cijena dugova u Hrvatskoj dvostruko je viša nego u Austriji. U Austriji se zatezne kamate izračunavaju tako što se na osnovnu kamatnu stopu, koja se stalno preračunava, dodaje osam posto. U Hrvatskoj je dodatak iznad osnovne kamatne stope također osam posto, ali se tomu prihraja eskontna stopa koja je već dugo sedam posto.
U natoč tome što je u hrvatskom pravu zabranjeno uračunavati kamate na kamate (tzv. anatocizam), u praksi se i ta zabrana često izigrava bezbrojnim aneksima ugovora u kojima se od glavnice i kamata zbrajanjem stvara nova glavnica, a dužnik to bez pogovora potpisuje jer ‘kupuje vrijeme’. Ipak, i kada se to ne radi, hrvatski pozitivni propisi daju kamatama uopće, a posebno onima zateznima, golemu važnost. Iako tu postoje i određene specifičnosti, načelno se može reći da, ako se ne radi o poslovnom odnosu, zatezne kamate iznose 12 posto na godišnjoj razini (svakih pola godine moguća je promjena ako Hrvatska narodna banka promijeni eskontnu stopu koja je promjenljiva veličina), a kod poslovnih odnosa to je još više. Riječ je o primjeni članka 29. Zakona o obveznim odnosima prema kojemu dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zatezne kamate, a stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za pet postotnih poena.
Načelno je uvijek moguće ugovoriti primjenu domaćeg ili bilo kojeg stvarnog prava. Pritom to ne treba činiti na-pamet, nego poznavajući bitne okolnosti i predviđajući što bi se od sklapanja ugovora pa dalje moglo događati. Tu je jedna od najvažnijih stvari moguće zakašnjenje dužnika. U tom slučaju veoma je važno pitanje zateznih kamata koje su u Hrvatskoj praktično od osamostaljenja do danas iznimno visoke, a od 1. siječnja 2008. jednake su i za domaću valutu i za onu stranu. Kada se razlika u stopi zateznih kamata između domaćeg i stranog prava prihodi višegodišnjem razdoblju tijekom kamata (od pada u zakašnjenje pa do isplate), u pravilu će se raditi o velikoj razlici koju će vjerovnik izgubiti, a dužnik dobiti. Jedan od primjera je i austrijsko pravo, koje pokazuje koliko su naše zatezne kamate napušane i koliko je dug skuplji, a bitan je i zato što su austrijski partneri među najčešćim i najvažnijim poslovnim partnerima hrvatskim poduzetnicima te su pritom i u poziciji nametnuti austrijsko pravo.
