Poslovna Hrvatska 2015.

Europska komisija prihvatila je 12. prosinca 2014. naš najveći operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ za financijsko razdoblje od 2014. do 2020., što je otvorilo put uporabi 6,881 milijarde eura sredstava Europske unije za ulaganje u rast i razvoj. Za sve nas to je dobra vijest. Nikada dosad Hrvatska nije imala takav iznos nepovratnih sredstava koja može uložiti u razvoj i nova radna mjesta. Posebno veseli to što je operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ prihvaćen među prvih pedeset od više od dvjesto programa iz Unijinih država članica.

Za hrvatsko gospodarstvo vrlo je važno što će gotovo dvije milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj biti iskorišteno za potporu malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije, a znatan udio ulaganja, od više od 3,5 milijardi eura, uložit će se u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i prometnu infrastrukturu.

A uskoro će biti raspisani i prvi natječaji, i to za velike infrastrukturne projekte koje smo pripremili ili je njihova priprema za sufinanciranje iz fondova EU u završnoj fazi te za tzv. sheme za dodjelu nepovratnih sredstava. Malom i srednjem poduzetništvu bit će na jednom od prvih natječaja za potpore za ulaganja u modernizaciju postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda, procesa i usluga dodijeljeno oko 1,4 milijarde kuna. A to, naravno, nije sve. Prvih pet poziva za dodjelu nepovratnih sredstava vrijedno je oko 2,5 milijardi kuna, a prvih 15 velikih infrastrukturnih projekata za koje se iduće godine očekuje raspisivanje natječaja vrijedno je oko pet milijardi kuna. Fondovi EU naša su velika prilika, to stalno ističem i pozivam sve aktere na državnoj i regionalnoj razini da bez obzira na političku opredijeljenost zajedno pridonosimo što boljoj iskorištenosti sredstava EU za rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta te ravnomjerniji regionalni razvoj.

Inače, i 2015. nastavljamo provoditi strategiju koja se od početka mandata ove vlade zasniva na fiskalnoj konsolidaciji, provedbi strukturnih reformi i jačanju investicijskih aktivnosti. Bez obzira na to što ulazimo u izbornu godinu, na tome ćemo ustrajati. Red u javnim financijama, restrukturiranje gospodarstva, reforme u raznim područjima, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, na svemu tome radimo i radit ćemo.

Prestižna nagrada dobivena je za cjelovito rješenje tehnologije gospodarenja otpadom koji se u cijelosti reciklira te se iz njega dobivaju korisne sirovine, struja, toplina ili sekundarni kompost.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Marko Bubaš prošlog su petka u Ministarstvu gospodarstva prvi put u Hrvatskoj uručili godišnju nagradu Udruge inovatora Hrvatske ‘Inovacija godine’ za 2013. Tu prestižnu nagradu dobila je tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca za MBO-T tehnologiju gospodarenja otpadom, a preuzeo ju je Đuro Horvat, vlasnik i predsjednik Uprave Tehnixa.

Tehnixova tehnologija gospodarenja otpadom cjelovito je rješenje obrade komunalnog otpada, koji se u cijelosti reciklira te se iz njega dobivaju korisne sirovine, struja, toplina ili sekundarni kompost za uporabu u poljoprivredi.

Primjenom naše tehnologije ostvarujemo održivi razvoj. Dobivamo više sirovina, više energije, više novih radnih mjesta. To je tehnološka revolucija u održivom gospodarenju komunalnim otpadom. Takvom tehnologijom svi dobivamo – građani, država i čisti planet. MBO-T tehnologija obuhvaća gotovo 30 novih strojeva koji dosada nisu bili poznati na tržištu, a čine tehnološku trajnu funkcionalnu cjelinu kojom se komunalni otpad potpuno prerađuje, uz visoki tehnološki standard zaposlenih, malo utroška energije i bez negativnog utjecaja na okoliš. Doista, to je inovacijsko tehnološko otkriće razvijeno u kompaniji Tehnix. Plod je mojeg i znanja mojih suradnika na kojem smo stručno i uporno radili gotovo deset godina – rekao je Horvat.

Tehnix je vlasnik više od 50 patenata i razvio je više od 300 vlastitih inovativnih proizvoda. Tvrtka izvozi 80-ak posto svoje proizvodnje, a ovu će godinu završiti s prihodom od oko 150 milijuna kuna.

U Đuri Đakoviću nadaju se da će sada kada je država tvrtkina većinska vlasnica napokon dobiti već odobreni HBOR-ov kredit.

Đuro Đaković je tako što je država u posljednji tren, u trećem krugu, odlučila upisati dionice vrijedne 65 milijuna kuna od ukupno potrebnih 80 milijuna kuna i tako ponovno postala tvrtkina većinska vlasnica. Nakon loša prva dva kruga dokapitalizacije Đure Đakovića, u kojima je prikupljeno 11,7 milijuna kuna, treći krug bio je potpun promašaj i nije ostvario plan Uprave da se prikupi željeni iznos pa je Vlada donijela odluku da će upis u trećem krugu pokriti Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Dio dionica upisali su domaći fondovi i fizičke osobe, ali mnogo manje od očekivanja.

U prvom krugu sudjelovali su samo postojeći dioničari među kojima država i jest bila najveći pojedinačni dioničar (41 posto), a slijede je Nenad Bakić i Lukšić grupa. Njihov interes nije bio dovoljno velik, jednako kao ni institucionalnih ulagača u drugom krugu, posebno ‘private equity’ fondova, premda su u dokapitalizaciji sudjelovali neki fondovi. Nova vlasnička struktura bit će poznata nakon glavne skupštine Đure Đakovića. Kako se može neslužbeno čuti iz fondova gospodarske suradnje, nitko od njih nije se ni mogao uklopiti u postupak dokapitalizacije u toj fazi zbog načina vođenja postupka i rokova.

Prije nego što je postupak pokrenut, neki od njih, poput Quaestusa, bili su zainte- resirani. Situacija se dodatno zakomplicirala odobrenjem HBOR-ova kredita, u što se upetljalo Ministarstvo poduzetništva. Iako je kredit namijenjen tehnološkoj obnovi odobren, a neki strojevi i naručeni, novac još nije isplaćen, zbog čega je tvrtka upala u probleme jer ne može poštovati ugovore s dobavljačima. U Đuri Đakoviću nadaju se da će se taj problem sada kada je država tvrtkina većinska vlasnica napokon riješiti.

Dokapitalizacija je bila jedan od ciljeva nove uprave pod vodstvom Tomislava Mazala. Bila je potrebna zbog tvrtkina preustroja i osposobljavanja te jačanje kapaciteta za preuzimanje novih poslova. Oko trećine prikupljenog iznosa, 30-ak milijuna kuna, ići će na otpremnine, a ostatak na kapitalna ulaganja i obrtna sredstva. Cilj države navodno nije zadržavanje većinskog udjela, nego njegova što hitnija prodaja privatnom vlasniku, no pitanje je kako će se to i kada dogoditi s obzirom na to da sada nije bilo interesa privatnih ulagača za dionicu čija je cijena 20 kuna.