Home / Financije / Mjesečni prosjek

Mjesečni prosjek

Gotovo sav rast izvoza u ovoj godini donijeli hrana, drvo i tekstil. Svaki treći euro iz izvoza u prvim devet mjeseci ostvarile su prehrambena, tekstilna i drvena industrija, koje su ukupno izveze oko pola milijarde eura više nego u to vrijeme prošle godine.

Da bi ove godine moglo biti više od deset milijardi eura može se vidjeti iz mjesečne razine izvoza. U rujnu je drugi put u ovoj godini (prvi put je to bilo u srpnju) izvoz na mjesečnoj razini gotovo dosegao milijardu eura, što je dosad bio priličan raritet. Lani je u prvoj polovici godine, prije no što je Hrvatska ušla u EU, prosječna mjesečna vrijednost izvoza iznosila 727 milijuna eura. U drugoj polovici prošle godine taj se prosjek povećao na 872 milijuna eura, da bi se u prvoj polovici ove godine kretao na prosječnoj mjesečnoj razini od 818 milijuna eura. Prosjek razdoblja od srpnja do rujna ove godine iznosi 887 milijuna eura. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, perjanice ovogodišnjeg rasta izvoza djelatnosti su unutar prerađivačke industrije koje su u industrijskoj strategiji zamalo bile otpisane kao nekonkurentne i besperspektivne. Osim proizvodnje prehrambenih proizvoda, koja je u devet mjeseci ove godine ostvarila rast izvoza od 18,3 posto, izvozom je odskočila proizvodnja odjeće (rast 45,5 posto), prerada drva (rast 27,6 posto) te proizvodnja namještaja (rast 23,4 posto). Drva i namještaja u devet je mjeseci izvezeno u vrijednosti od 620 milijuna eura; tekstila, kože i odjeće u vrijednosti od 730 milijuna eura; industrija hrane i pića ostvarila je izvoz od 665 milijuna eura. Tome još treba dodati tristotinjak milijuna eura izvoza iz djelatnosti poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Nabrojene su djelatnosti u prvim devet mjeseci imale ukupno više od 2,3 milijardi eura izvoza (trećina ukupnog izvoza!), što je gotovo pola milijarde više nego lani u isto vrijeme.

Da se sada kreće u analizu industrije prema sektorima, vjerojatno bi industrijska strategija izgledala sasvim drugačije od verzije koju je ljetos usvojila Vlada. Većina djelatnosti koje su u strategiji apsorbišane kao ‘pokretač’ u dosadašnjim rezultatima ovogodišnjeg izvoza nisu u tolikoj mjeri uspješne kao navedene. Djelatnosti iz metalne industrije, primjerice, većinom imaju bitno manji rast ili pak stagniraju. Farmaceutska je industrija, pak, prije svega zbog iznimno nepovoljnog tečaja valuta na najvažnijim tržištima, u izvoznom padu od 7,5 posto. Na sreću (ili nesreću), nikakve operativne mjere za provođenje te strategije još nisu donesene pa za ‘nove’ perjanice izvoza, koje su u strategiji pozicionirane lošije nego što bi trebale biti, još nije kasno.

S ciljem pomoći mikro i malim poslovnim subjektima koji izvoze ili tek počinju izvoziti, a imaju manji obujam izvoza HBOR je uveo novi program osiguranja naplate izvoznih potraživanja namijenjen izvoznicima čiji godišnji izvozni promet ne prelazi iznos od dva milijuna eura. Pomoću te police mikro i mali izvoznici mogu svojim inozemnim kupcima ponuditi duže rokove otplate i konkurentnije uvjete plaćanja, a da su pritom zaštićeni od rizika neplaćanja, čime štite svoju likvidnost. Polica osiguranja nadomješta druge instrumente osiguranja plaćanja kao što su garancija ili akreditiv, ali u slučaju osiguranja tom policom kupac ne mora ništa poduzimati već sav posao ishođenja obavljaju izvoznik, što također izvoznikovu ponudu čini konkurentnijom.

Prednosti su te police relativno niska cijena, koja omogućava kvalitetno upravljanje prihodima i potraživanjima iz inozemstva, jednostavnije širenje tržišta na nove kupce i povećanje prihoda iz inozemstva. Policom osiguranja moguće je osigurati potraživanja do 50 tisuća eura, pri čemu HBOR preuzima do 95% rizika. Polica je jednostavna za ugovaranje i korištenje, a u slučaju neplaćanja inozemnoga kupca omogućava izvoznicima isplatu odštete od HBOR-a u kratkom roku. Premija osiguranja ovisi o visini osigurane svote i razdoblju trajanja osiguranja, a kreće se već od četiri eura na mjesec. HBOR će i u 2015. poseban naglasak dati praćenju izvoznih poslova, što je najavio i predsjednik Uprave HBOR-a Vladimir Kristijan tijekom 13. HBOR-ove međunarodne konferencije o poticanju izvoza. Tom prilikom najavljeno je da će 30 do 40% HBOR-ove aktivnosti iduće godine biti usmjereni praćenju izvoznih poslova i projekata hrvatskih izvoznika.