Hrvatske tvrtke mnogo gube jer se premalo koriste lobiranjem u EU

U Europskom registru transparentnosti (lobista) trenutačno su 4934 organizacije, od toga ih je 27 iz Hrvatske. Broj hrvatskih subjekata od ulaska Hrvatske u EU skočio je za 150 posto, a ako nas se usporedi s regijom, imamo najveći broj predstavnika u registru. Interes za rad s institucijama EU i europskim projektima očito postoji, no boli što na popisu nema nijedne velike hrvatske tvrtke, predstavnika industrijskog sektora ili grane. Što rade i gdje su Agrokor, Podravka, Vindija, TDR, Atlantic, Končar, Petrokemija, Croatia Airlines, Jadrolinija, itd.? Možda ne žele biti u javnom registru, ali sva je njihova konkurencija ondje. Svi su unutra, rade na otvorenim pitanjima, strategiji, stvaraju savezništva za projekte, politike, odluke, kvote…

Na sjednici Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta prije mjesec dana raspravljalo se, među ostalim, o Cefti i zajedničkom pismu povjerenika za trgovinu De Gučta te povjerenika za proširenje Fülea ministru za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Borisu Tučiću zbog nepotpisivanja protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što znatno ugrožava hrvatski izvoz u BiH. Izvoz u BiH nekih kategorija proizvoda pao je i za više od 80 posto, pa i onih koje trebaju biti predmet pregovora s BiH (cigarete – izvoz u prvoj polovini 2014. manji za 64 posto; mesne preradevine – pad od 85 do 100 posto; mlijeko i mliječne preradevine – pad od 40 do 100 posto). Dakle, riječ je o pitanju koje pogađa važnu, prihodnu stranu hrvatskih tvrtki, ali i proračuna. Nažalost, na sjednici Odbora nije bio nijedan hrvatski direktor koji bi posvjeđočio činjenicama, dao dodatne argumente i donošenje odluke – u korist EU, odnosno Hrvatske, olakšao i ubrzao. Uvjeran sam da nitko od spomenutih hrvatskih izvoznika za tu sjednicu Odbora Europskog parlamenta nije ni znao.

Niz strategija i taktika primjenjuje se u takvim situacijama: od nadora nad predmetima, kontaktiranja sa zastupnicima do aktivnog sudjelovanja na sastancima i sjednicama. Drugi je važan trenutak vezan uz tu odluku da EK to mora voditi prema uobičajenome zakonodavnom postupku, što zahtijeva odobrenje Parlamenta i Vijeća. Preferencijalni režim trgovine koji je dan BiH, ako se ne postigne sporazum s EU do kraja 2015., bit će raskinut 1. siječnja 2016.

European Business Summit i Balkan Summit moćnoga briselskog think-tanka The Friends of Europe konferencije su koje tradicionalno sponzorira biznis i na kojima se sastaje vrh političke i poslovne elite. Iako se na tim mjestima povremeno sramežljivo ukaže pokušaji hrvatskih poslovnjaka, treba se mnogo jače i smišljenije koristiti neformalnim kanalima kako bi se postigli određeni rezultati za hrvatski biznis u regiji ili se pokrenuli dugoročno profitabilni projekti. Još su jedna mogućnost za snažno političko i poslovno umreživanje MEP – industrijski forumi – skupine sastavljene od eurozastupnika iz različitih političkih grupa koje se sastaju, često u zgradi EP-a, ali i izvan nje, da bi u razgovoru i razmjeni informacija s privatnim sektorom zauzele bolje argumentirane položaje i stajališta koja se poslije prenose u rad odbora i drugih tijela EU. Jedan od najvećih jest European Energy Forum u kojem su 54 eurozastupnika i 84 pridružene organizacije.

EK-ov predsjednik Juncker upravo je predstavio svoj investicijski paket od 315 milijardi eura kojim želi pokrenuti uspavanje europsko gospodarstvo. Europski investicijski fondovi pružaju velike mogućnosti financiranja privatnog sektora, od građevinarstva, ICT-a, startup-tvrtki, bolnica, obrazovanja do velikih energetskih projekata kao što je LNG terminal. U interesu hrvatskog biznisa, poslovnih udruga i komora jest raditi na dovođenju financijskoga kolača. Na samitu u Berlinu jasno je pokazano što će zamijeniti politiku proširenja – integrativni faktor bit će infrastrukturni projekti koji snažno povezuju regiju: Jadranosko-jonska autocesta, plinovod, željeznica, energetska mreža… Novac EU najprije se odobrava političkim strateškim dokumentima, a zatim novčanim transakcijama.

Poruka hrvatskom biznisu glasi: nemojte se ustručavati kontaktirati s institucijama EU u potrazi za informacijama i novostečenim europskim pravima. Hrvatski porezni obveznici uplaćuju novac i za rad tijela EU. Bez obzira na to gdje radili i čime se bavili, regulativa i novac EU odnose se izravno i na vaše poslovanje i najčešće drastično utječu na tržišne odnose. Ponavljam, ondje su odavno svi vaši konkurenti! Provjerite u registru.