Slučajni i namjerni dodiri e-dobrotvora

Dobrotvorstvo više nije ograničeno na posebno razdoblje u godini, poput predstojeci blagdana, kada pro-radi sučut prema onima koji oskudijevaju ili trenutke velikih katastrofa kao što su ove godine bile poplave u Slavoniji. Dobrotvor može se biti svakoga dana, ne samo u takvim iznimnim situacijama, upotrebljavajući aplikacije i programe koji omogućuju male uplate neprofitnim organizacijama i svima onima kojima treba pomoć. Socijalnu svijest moguće je ostvariti i podići viralno putem interneta te na taj način učiniti dobro svojoj zajednici. Pomoć postaje jednostavna i brza bez utjecaja na uobičajene dnevne osobne i poslovne obveze. Samo jednim klikom može se dati novac ili se pri svakoj kupnji koja bi se i inače obavila izdvaja od uobičajene cijene postotak za dobrotvorne svrhe.

Google Chrome tako omogućuje preko svojih ekstenzija – malih programa koji dodaju nove značajke pregledniku, da svaki korisnik sâm uredi svoj preglednik prema nahođenju i onome što mu se sviđa. Projekt Smile Always razvila su prošle godine dvojica studenata Tehnološkog instituta u Massachusettsu (MIT) u spomen na preminulog Aarona Swarza, internetskog aktivista, pisca i programera. Novac se daruje pri svakoj kupnji na Amazonu, gdje za svaki proizvod postoji poveznica prema Amazon Smileu, programu pomoću kojeg se od cijene proizvoda odbija 0,5 posto za dobrotvorne udruge. Putem Amazonova Smilea može se darivati skoro milijun organizacija najobičnijom kupnjom proizvoda koji bi i inače bili kupljeni, bez ikakvih dodatnih izdataka ili klikova. Prema stranicama koje osoba svakodnevno posjećuje na internetu AngelClicks predlaže doniranje, a kada se odabere određena udruga kojoj se želi pomoći preko PayPal ID-ja obavi se uplata. Stanje uplata može se pratiti na mobilnoj aplikaciji. Upotrebom ekstenzije Tab for a Cause, koju su osmislili Alex Groth i Kevin Jennison, isto dvojica studoša, ali iz Silicijske doline, prikuplja se novac svakim otvaranjem nove kartice na Google Chromeu ili Firefoxu. Novac se skuplja preko oglasa na karticama tako da se prilikom surfanja internetom kod otvaranja kartica dobivaju bodovi ili, primjerice, srca. Ekstenzija to pretvara u donaciju za jačanje ljudskih prava, očuvanje okoliša, poboljšanja obrazovanja ili zdravstva. Svakim otvaranjem stranica izdvaja se od desetine do trećine centa, koje organizacija Tab for a Cause skuplja i u cijelosti daje u dobrotvorne svrhe.

Tvrtka GoodSearch pokrenula je 2007. internetski trgovački centar GoodShop, koji danas ima 5000 uključenih prodavaonica raznih tvrtki poput Gapa, Best Buya, Targeta, Applea, Staplesa, Sephorae ili Old Navyja. Pri svakoj kupnji odbija se postotak za točno određenu donaciju prema želji kupca te se nudi i više od 100.000 kupona za sniženja. Uz ekstenziju omogućena je i mobilna kupnja preuzimanjem aplikacije iOS, a do sada je prikupljeno 11 milijuna dolara.

Ad magare na leđima tegli velik teret koji se k tome svako malo povećava, a istodobno ga nitko ne hrani, ne treba se čuditi kad krene u potragu za drugim izvorom preživljavanja. Na takav metaforički način poduzetnici opisuju razloge postojanja sive ekonomije u Hrvatskoj. Nismo jedina zemlja koja se suočava s tim problemom, ali u europskom smo vrhu prema udjelu, koji se u godinu dana smanjio simbolično. Istraživanje koje su nedavno proveli Visa Europe i A. T. Kearney pokazuje da je udio sive ekonomije u Hrvatskoj 2013. iznosio 28 posto BDP-a, odnosno 13 milijardi eura (2012. je bio 29 posto). Uspoređe radi, Europa bilježi 18,5 posto udjela sive ekonomije u BDP-u. U društvu smo zemalja poput Bugarske i Rumunjske.

Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u građiteljstvu, trgovini i turizmu najviše pridonose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj – ističe Gorana Perišić Kranjčec, menadžerica tvrtke Visa Europe za Hrvatsku, dodavši kako je fiskalizacija vjerojatno pozitivno utjecala na smanjenje sive ekonomije.

To je ujedno jedini najvažniji zakon donesen izravno za suzbijanje sive ekonomije, pri čemu je najučinkovitiji bio u djelatnostima ugostiteljstva, trgovine i odvjetništva, što se vidi prema prijavi dnevnog prometa. Prema podacima Porezne uprave, male pravne i fizičke osobe u tri navedene djelatnosti 2013. ukupno su prijavile 17,82 posto oporezivih isporuka više nego 2012., odnosno u državni proračun slišo se osam milijardi kuna više. Oko 80 posto svog tržišta u turizmu odnosi se na ‘zimmer frei’, odnosno iznajmljivanje smještaja bez računa ili pod krinkom ugošćivanja ‘prijatelja’. Cilj je iznajmljivača što djelotvornije izbjeći posrednika, uzeti gotovinu i ne platiti porez. Uspoređujući podatke Državnog zavoda za statistiku i podatke iz anketiranja stranih turista na granici, u satelitskoj bilanci zaključeno je da je siva ekonomija u privatnom smještaju znatna. DZS kaže da 27 posto stranih turista odsjeda u privatnom smještaju, a anketna granica pokazuje da je riječ o 46,8 posto turista; razliku od 19,8 posto čine utajivači poreza. No budući da je riječ o podacima za 2011., a 2013. uvedena je fiskalizacija, moguće je da je ta razlika smanjena.

Po sljednjih nekoliko godina Ministarstvo turizma po većalo je inspekcijski nadzor, u prvih devet mjeseci ove godine 56 turističkih inspektora obavilo je ukupno 8041 inspekcijski nadzor: 66,5 posto nadziranih subjekata i objekata poslovalo je u skladu s propisima, a u preostalih 2698 nadzora utvrđeno je ukupno 3213 raznih povreda propisa te su prekršitelji neposredno od naplaćenih kazni u državni proračun uplatili 4,86 milijuna kuna. Stručnjak za prehrambenu industriju Stipan Bilić procjenjuje da oko 35 posto ukupno potrošene hrane u Hrvatskoj otpada na sivu ekonomiju. To pripisuje tradicionalnim navikama naših ljudi da mnogo hrane i pića sami proizvode i prodaju lokalno, a danas je to donekle legalizirano putem OPG-ova. – Kad pogledate službenu potrošnju alkohola u Hrvatskoj, ako isključite pivo i gledate samo vino i žestice, ispadamo muslimanska zemlja u kojoj nitko ništa.