Nijedan startapovski biznis ne može bez ključne stvari – financiranja. To više što početnici nemaju ni kreditnu povijest ni bonitet. Još su i zastrašeni pričama o velikoj stopi propadanja startupova, ali ulijeću u bankocentrični sustav. Nerijetko se i ohrabre.
Jedina zajednica koja je odlučila raditi se i pokušati odrasti u zemlji u kojoj se vlast nevjerojatno trudi potaracati sve preživjele realnosektora, dakle one koji im pune pro-račun i omogućuju da postoje, jest ona startapovska. Neki novi klinici još imaju snage. Većinom su to ICT-jevci jer je kretanje znanja, kapitala i usluge ondje nekako najfluidnije. No nijedan startapovski biznis, pa ni ICT, ne može bez ključne stvari – financiranja. To više što početnici nemaju ni kreditnu povijest ni bonitet. Bankocentrični je sustav i dalje takav, pa nema previše smisla izvore i uvjete financiranja (is)tražiti bilo gdje drugdje. Što, dakle, banke nude početnicima?
Zagrebačka banka surađuje s mnogim domaćim i međunarodnim financijskim i razvojnim ustanovama, recimo s HAMAG BICRO-om, omogućujući financiranje poduzetnika koji imaju dobar projekt, ali ne i odgovarajuće instrumente osiguranja. Njima je namijenjen i jamstveni program EU ‘Početnik’, prema kojem je moguće osigurati do 80 posto glavnice kredita. U suradnji s međunarodnim financijskim ustanovama (EBRD, DEG, EFSE, EIF…) omogućuje im kreditiranje uz povoljnije uvjete u dijelu troška financiranja ili instrumenta osiguranja. U Zabi postoji i mreža poduzetničkih centara upravo za obrtnike, male poduzetnike i startupove.
Specijalizirani timovi osiguravaju specifična znanja i informacije individualnim pristupom. Naime, svaki poduzetnik ima svoga poduzetničkog bankara koji ga vodi kroz cjelokupno bankovno poslovanje. Pruža mu besplatnu stručnu pomoć pri definiranju najbolje strukture financiranja i izradi poslovnih planova. Upravo zato Zaba klijentima u suradnji s partnerom Sense savjetovanjem na tržištu nudi jedinstvenu uslugu, vodić kroz fondove EU, kojom se poduzetnici ciljano informiraju i potiču na prijavu na aktualne natječaje za nepovratne potpore osigurane iz europskih i nacionalnih fondova.
No njihov je vjerojatno najpoznatiji projekt ‘Moj Zaba Start’. Na tri natječaja – ‘Moja pri lika’ za inovativne poduzetničke i startup-projekte, ‘Moja zelena zona’ za zeleno poduzetništvo, ‘Moja kreativna crta’ za kreativnu industriju banka će najboljim idejama dodijeliti ukupno milijun kuna poticaja. Prijave se primaju do prvog prosinca 2014.
U Erste banci kažu kako je kod poduzetnika početnika vrlo važna urednost u podmirivanju eventualnih kreditnih obveza koje ima kao fizička osoba. Također gledaju ima li poduzetnik otvoren račun, trajanje njegova poslovnog odnosa s bankom te koristi li se drugim proizvodima banke. Potencijal poslovanja ipak se veže uz potencijal samog poduzetnika jer i u tržišno ugroženim granama postoje inovativni poduzetnici koji upornošću i vizijom dokazuju da postoje tržišne niše u kojima se može biti uspješan.
Projekt mikrofinanciranja banka je počela 2011. Riječ je o poduzetnicima koji se ne uklapaju u standardne modele bankovnog kreditiranja. Projekt se provodi u nekoliko faza koje obuhvaćaju edukaciju, financiranje te mentorstvo poduzetnika do dvije godine. Iznosi kredita ovise o tome je li riječ o početnicima, kojima se odobravaju krediti u kunskoj protuvrijednosti do deset tisuća eura, ili su to poduzetnici koji posluju dvije godine; njima se odobravaju iznosi kredita do 15 tisuća eura. Rok je povrata do pet godina uz mogućnost ugovaranja počeka otplate do 12 mjeseci, uz kamate u visini tromjesečnog euribora plus pet po stotnih bodova.
Zagrebačka banka želi potaknuti poduzetnički duh u kulturnoj industriji, zbog čega će nagraditi profitabilne i dobro predstavljene projekte na natječaju ‘Moja kreativna crta’. Na okruglom stolu ‘Kultura i tržište: idu li zajedno?’ u organizaciji Zagrebačke banke prošlog se petka raspravljalo o uvijek aktualnim temama komercijalizacije kulturne industrije. Raspravu je moderirao novinar Branimir Pofuk, a sudjelovali su Renata Glojnarić iz Samoborske glazbene jeseni, Hrvoje Laurenta iz Kina Europy, Seid Serdarević iz nakladničke kuće Fraktura te Robert Waltl i Ivica Buljan iz ljubljanskih Mini teatra. Svi sugovornici složili su se da se kod nas na kulturu gleda ponajprije kao trošak iako su državne subvencije kulturnoj industriji zapravo minorne.
Robert Waltl objasnio je na primjeru Mini teatra da državne dotacije pokrivaju samo 20 posto njihovih troškova, a ostatak moraju zaraditi na tržištu. Serdarević je istaknuo da ulaganje u kulturu nije bacanje novca jer se u kulturnoj industriji zapošljava mnogo ljudi i potiču se potrošnja i razvoj vezanih industrija. Laurenta je naglasio da svi kulturnjaci vode vječnu borbu između uravnoteženja kulture kao profitabilnog proizvoda i kao duševne potrebne ljudi.
- Samo pravi umjetnici uspijevaju ujediniti ‘ljutu umjetnost’ i komercijalu – rekao je. – Kultura nije samo trošak nego i investicija. Zaba 70 posto svog proračuna za donacije usmjerava upravo u kulturu i zato tržišno održive projekte uključujemo u svoj natječaj. Želimo potaknuti poduzetnički duh u kulturnoj industriji i nagraditi čemo profitabilne i dobro prezentirane projekte – istaknula je Anita Futivić Pačelat, direktorica Upravljanja prodajom poduzetničkog bankarstva iz Zagrebačke banke.
Zagrebačka banka u sklopu projekta ‘Moj Zaba Start’, koji se održava već drugu godinu zaredom, raspisala je natječaj ‘Moja kreativna crta’ za potporu projektima iz kreativne industrije. Na tom će natječaju najboljim projektima dodijeliti 333 tisuće kuna, tri potpore od kojih svaka vrijedi 100 tisuća kuna dodijelit će stručna komisija, a 33 tisuće kuna jednom od projekata izglasat će javnost. Mogu se prijaviti mali i srednji poduzetnici (do 15 milijuna kuna godišnjih prihoda), obrtnici, udruge, umjetničke organizacije i zadruge, dizajneri te fizičke osobe. Prijave se primaju do 1. prosinca, a deset finalista bit će odabrano u siječnju 2015.
