Prehlađeni ste. Po dobrom starom običaju, uzmete lončić, ugrijete vodu, pripremite vrećicu čaja i prelijete je kipućom vodom. Nakon 10-ak minuta izvadite vrećicu čaja, u šalicu dodate med i limun i krećete u borbu s prehladom. No kakve veze ima čaj s bilo čime? Pripremanje čaja najčešći je primjer algoritma iz svakodnevnog života. Algoritma? Kako čaj i komplicirani matematički postupak imaju išta zajedničko? I zašto algoritam? Ta riječ koju sve češće susrećemo čak i u poznatim američkim humorističnim serijama, postala je sveprisutna u ljudskom životu. Bez algoritma, odnosno konačnog slijeda dobro definiranih naredbi za ostvarenje zadatka, nema suvremenog života. Algoritmi se upotrebljavaju svuda gdje se upotrebljava bilo kakav oblik informatike. Nema mobitela, aplikacije, računala, automobila, stroja bez algoritma. Bez algoritma danas nema života. Toliko je neprocjenjiv i nezaobilazan da postoji velika vjerojatnost da će zamijeniti ljudski um. Dobro, možda ne baš potpuno zamijeniti, ali definitivno ‘ukrasti’ ili ‘preuzeti’ velike segmente ljudskog odlučivanja. To se može vidjeti i, primjerice, na tržištu kapitala.
U Americi postoje milijuni računalnih programa programiranih da kupuju i prodaju dionice u određenim trenucima i pod određenim uvjetima. Čovjek samo treba isprogramirati, a računalo sve odrađuje. Takvo što postoji i u Hrvatskoj. Postoji fond koji se zove Neta US Algorothm, koji upotrebom posebnog algoritma omogućava trgovanje na najrazvijenijem dioničkom tržištu svijeta ‘i to na način koji zaobilazi donošenje subjektivnih i zato slabih odluka’. Inače kompliciran sustav analiziranja i filtriranja informacija zbog spomenutog je algoritma sada jednostavan i efikasan, stoji na internetskim stranicama tog fonda. Od osnutka 2008. godine taj fond ostvario je rast od 66 posto.