Carinska rupa TKO DA MANJE DRŽAVI, DOBIJE KONCESIJE ZA ŠPEDICIJU

Najviše koncesija za špediciju na natječaju za 22 granična prijelaza dobila je tvrtka Trast, čak 18, iako nije ponudila najbolje cijene. Ako se ne prihvate žalbe ostalih špeditera, Hrvatska bi u sljedećih pet godina mogla izgubiti 30 milijuna kuna.

Tvrtke Županjašped, Notes biro, Primacošped i Quehenberger, ali i ostalih šest koje nam nisu odgovorile, ističu da je natječaj namješten u korist Trasta, na što ukazuje, podvlače, to što nije primijenjen Zakon o javnoj nabavi, jer u tom slučaju Trast kao porezni dužnik ne bi mogao sudjelovati na natječaju. Umjesto njega, primijenjen je Zakon o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (ZUOPZC) i pripadajući mu Pravilnik. Upravo su ZUOPZC i Pravilnik koji dodatno određuje kriterije tko će davati usluge otpremništva na granici uzrok pravog rata među špediterima, među kojima su se neki, iako ljuti konkurenti, ujedinili i otvorili frontu prema Trastu i Carinskoj upravi. No ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar brani se tvrdnjom da se upravo ZUOPZC morao primijeniti jer nije riječ o nabavi, nego o davanju koncesije. Usprkos tome, ogorčeni špediteri tvrde da se ni ZUOPZC u potpunosti ne primjenjuje jer ga je zasjenio podzakonski akt, odnosno Pravilnik o davanju odobrenja za obavljanje špediterskih poslova, koji je izmijenjen potkraj ožujka.

• Na predstavljanju nije bilo primjedbi na kriterije iz Pravilnika – tvrdi ravnatelj CU-a Zlatko Grabar, a isto to tvrdi i direktor Trasta Miljan Begević, koji napominje da su ostali špediteri počeli negodovati tek kad su shvatili da bi mogli izgubiti na natječaju.

No špediteri koji smatraju da su oštećeni ističu da Trast čak i prema ZUOPZC-u vjerojatno ne bi dobio koncesiju na nekim od graničnih prijelaza. Naime, osnovni su kriteriji u Zakonu ti da će koncesiju dobiti onaj tko ponudi najviše novca (za to dobiva 500 bodova) te tko se obveže na osnivanje jednog ili više otpremničkih ureda, za što je moguće maksimalno dobiti 75 bodova. Pogledamo li na primjeru graničnog prijelaza Erdut, prema tom bi kriteriju posao trebali dobiti Quehenberger (ponudio mjesečnu naknadu 50.210 kuna), Primacošped (45.330 kuna) i Županjašped (38.550 kuna). No najviše je bodova osvojio Interšped Vukovar, koji je ponudio tek nešto više od 28 tisuća kuna (peta najbolja ponuda), a drugi je bio Trast, čija je ponuda bila nešto viša od 27 tisuća kuna (šesta najbolja ponuda). Na treće se mjesto ipak uspio ubaciti Primacošped. U čemu je što?

U izmjenama Pravilnika uvršteni su dodatni kriteriji, čiji zbroj bodova prelazi one koji su osnovni kriteriji. Naime, Interšped Vukovar i Trast osvajali su bodove na temelju višine bankovne garancije za carinske postupke te visine referentnog iznosa zajedničkog jamstva za postupak provoza. Potonje se odnosi na situacije kada kamion s robom ulazi u Hrvatsku s krajnjim odredištem u drugoj zemlji članici EU. Špediter svojim referentnim iznosom garantira da će roba biti istovarena na mjestu odredišta, a ne negdje u Hrvatskoj. Slično je i s bankovnim garancijama za carinske postupke. U pravilniku stoji da će tvrtka koja ima referentni iznos od 50 do 60 milijuna kuna dobiti 300 bodova, a isto će toliko bodova dobiti ako ima bankovnu garanciju za više od devet milijuna kuna.

Bankovnu ćemo garanciju ostaviti po strani jer je to pitanje politike banke, pogotovo one u privatnom vlasništvu. Ovdje je sporno što visinu referentnog iznosa dodjeljuje Carinska uprava. Naime, tvrtke podnose CU zahtjev za dodjeljivanje ili povećanje visine referentnog iznosa, a kolika će biti visina referentnog iznosa odlučuje onaj koji i raspisuje natječaj, a to je CU, što već samo po sebi ostavlja prostora za sumnju u pogodovanje. Tako je Trastu CU u srpnju podignuo referentni…