Home / Biznis i politika / Europa mora iskoristiti svoju priliku na brzorastućim tržištima

Europa mora iskoristiti svoju priliku na brzorastućim tržištima

Koliko je žestoko kriza pogodila male i srednje poduzetnike? Koliko ih je propalo i zašto? – Prema podacima Europske komisije, od 2007. do 2011. smanjio se broj malih i srednjih poduzetnika (SME) za 15 posto. U Velikoj Britaniji to je smanjenje bilo još veće, uglavnom zbog sve ozbiljnije recesije. Dodana vrijednost britanskih SME-a između 2008. i 2009. pala je za više od 15 posto, što je opet više nego kod europskih poduzetnika. Međutim, i mali i srednji te veliki poduzetnici povećali su svoju dodanu vrijednost od 2009. do 2013., i to SME-ovi za 24 posto, a veliki za 18 posto. Taj je rast većinom posljedica rasta srednje velikih tvrtki.

Koje su prilike u krizi? Ima li ih uopće? – Za Veliku Britaniju kriza je bila prilika za ozbiljnu analizu strukture našega gospodarstva. Vlada se s pravom morala uočiti ukoštač s deficitom i bili smo svjedoci stvarnih napora da se uspostavni nova ravnoteža gospodarstva koja se sve više odvojila od potrošača i vlade te krenula prema trgovini i ulaganjima. Moramo se još više potruditi kako bismo povećali svoj izvoz, pogotovo prema brzorastućim gospodarstvima izvan Europe, no barem smo krenuli u tom smjeru.

U istraživanju koje ste proveli kažete da će se oko 55 posto svjetskog rasta do 2050. odnositi na Kinu, Indiju, Brazil, Rusiju, Meksiko i Indoneziju te da će ta gospodarstva biti veća od bilo koje europske države. Hoće li ta tržišta postati novi svjetski lideri i preuzeti svjetsku ekonomiju? – Budući da brzorastuća gospodarstva i ona u razvoju rastu sve više, imat će sve veći udio u svjetskoj ekonomiji. Međutim, ne smijemo zaboraviti da će taj rast, promatrano na razini BDP-a po stanovniku, biti sporiji u odnosu na bogatije države. Na promjene u svjetskoj ekonomiji moramo gledati pozitivno s obzirom na to da će se za Veliku Britaniju i ostatak Europe otvoriti više prilika za trgovinu i ulaganje. No te mogućnosti koje se otvaraju nećemo uspjeti iskoristiti bez napornih rada. Europska unija mora postati najkonkurentnije mjesto kako bismo mogli privući nova ulaganja iz cijeloga svijeta i istodobno trgovinskim ugovorima otvarati nova tržišta za europske tvrtke.

Velika Britanija, prema posljednjim podacima, postaje cjenovno sve konkurentnija, čak i u odnosu na države istočne Europe. Kako je to moguće? – Britansko gospodarstvo oporavljiva se dobro od krize i bilježi solidan rast u posljednjim kvartalima. Od početka prošle godine raste najbrže od svih članica G7 te mnogo više od europskog pro-sjeka. Taj oporavak uglavnom su potaknuli potrošnja kućanstava i poslovna ulaganja uz potporu politike i promjena u poreznoj politici povezanoj s ulaganjem te nove sheme kako bi banke sve više kreditirale poduzetnike. Oporavku je pridonijela i monetarna politika, odnosno rekordno niske referentne kamatne stope i program ot-kupa državnih obveznica koji provodi središnja banka.

Koje su prednosti članstva EU i kako to iskoristiti? A koji su nedostaci? – Najveća korist Europske unije za britansko gospodarstvo, što je otvorilo i nova radna mjesta, pristup je tržištu od petsto milijuna ljudi s pri-padajućom slobodom kretanja robe, usluga, kapitala i radne snage. Povrh toga EU je otvorio daleka tržišta, i to na način koji podupire britanske globalne trgovinske ambicije s više od tri-deset potpisanih ugovora o slobodnoj trgovini. Isto tako, članstvo u EU pomoglo nam je učvrstiti položaj vodećega svjetskog financijskog tržišta te mesta za izravna strana ulaganja. Međutim, vjerujemo da se u ovom trenutku Unija previše usredotočuje na područja koja ne stvaraju nove vrijednosti. Trebala bi se potpuno usredotočiti na mjere kojima će se rasti, kao što je za-vršetak stvaranja jedinstvenog tržišta, te potpisi-vati više trgovinskih ugovora ostavljajući državama članicama mogućnost donošenja više odluka ondje gdje treba. Primjerice, potrebna je veća uloga nacionalnih parlamenta. Isto tako, vidimo potencijalni rizik u ravnoteži između onih u eurozoni i onih koji nisu u njoj. Jedinstveno tržište mora biti osigurano za svih 28 država članica, a one koje su i članice eurozone, što Velika Britanija nije, mogu se dodatno integrirati.