Home / Biznis i politika / Fuš je najveći biznis u Hrvatskoj, na godinu uprihodi sto milijardi kuna!

Fuš je najveći biznis u Hrvatskoj, na godinu uprihodi sto milijardi kuna!

Gotovo još jedan proračun klizi kroz rupe u propisima, bez obzira na svu fiskalizaciju i porezni pritisak. Ipak, Vlada ima originalan recept: pustiti cijelo gospodarstvo da padne, pa će u skladu s tim izblijedjeti i njegova siva nijansa. Ako nema posla, nema ga ni za koga. Dotad, može usluga s računom ili bez njega, jeftinija za 25 posto.

Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše pridonose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj – ističe Gorana Perišić Kranjčec, menadžerica tvrtke Visa Europe za Hrvatsku, dodavši kako je fiskalizacija vjerojatno pozitivno utjecala na smanjenje sive ekonomije.

To je ujedno jedini najvažniji zakon donesen izravno za suzbijanje sive ekonomije, pri čemu je najučinkovitiji bio u djelatnostima ugostiteljstva, trgovine i odvjetništva, što se vidi prema prijavi dnevnog prometa. Prema podacima Porezne uprave, male pravne i fizičke osobe u tri navedene djelatnosti 2013. ukupno su prijavile 17,82 posto oporezivih isporuka više nego 2012., odnosno u državni proračun slišo se osam milijardi kuna više. Oko 80 posto svog tržišta u turizmu odnosi se na ‘zimmer frei’, odnosno iznajmljivanje smještaja bez računa ili pod krinkom ugošćivanja ‘prijatelja’. Gilj je iznajmljivača što djelotvornije izbjeći posrednika, uzeti gotovinu i ne platiti porez.

Uspoređujući podatke Državnog zavoda za statistiku i podatke iz anketiranja stranih turista na granici, u satelitskoj bilanci zaključeno je da je siva ekonomija u privatnom smještaju znatna. DZS kaže da 27 posto stranih turista odsjeda u privatnom smještaju, a anketna granica pokazuje da je riječ o 46,8 posto turista; razliku od 19,8 posto čine utajivači poreza. No budući da je riječ o podacima za 2011., a 2013. uvedena je fiskalizacija, moguće je da je ta razlika smanjena.

Bez alkohola? Po sljednjih nekoliko godina Ministarstvo turizma po većalo je inspekcijski nadzor, u prvih devet mjeseci ove godine 56 turističkih inspektora obavilo je ukupno 8041 inspekcijski nadzor: 66,5 posto nadziranih subjekata i objekata poslovalo je u skladu s propisima, a u preostalih 2698 nadzora utvrđeno je ukupno 3213 raznih povreda propisa te su prekršitelji neposredno od naplaćenih kazni u državni proračun uplatili 4,86 milijuna kuna. Stručnjak za prehrambenu industriju Stipan Bilić procjenjuje da oko 35 posto ukupno potrošene hrane u Hrvatskoj otpada na sivu ekonomiju. To pripisuje tradicionalnim navikama naših ljudi da mnogo hrane i pića sami proizvode i prodaju lokalno, a danas je to donekle legalizirano putem OPG-ova. – Kad pogledate službenu potrošnju alkohola u Hrvatskoj, ako isključite pivo i gledate samo vino i žestice, ispadamo muslimanska zemlja u kojoj nitko ništa ne konzumira.