Sveimirski rudari

Samo je 125 milijardera ‘teške kategorije’ koji su uspjeli na računu skupiti više od deset milijardi dolara. Prvi među zamalo jednakima, Bill Gates, broji 82,4 milijarde, Carlos Slim 79,5 i tako redom. Svi ostali (osim tih 125) zapinju baš tu negdje, oko ‘desetke’. Majer u vrhu Forbesove ljestvice milijardera zarađuju iznose koje prosječni smrtnici ne mogu zarađivati ni da žive duže od Noe – 1100 godina. Milijarderi ‘teškaši’ baš i nisu tako brojni – svega ih je 125 koji su uspjeli na računu skupiti više od deset milijardi dolara. Svi ostali (osim tih 125) zapinju baš tu negdje, oko ‘desetke’. Naime, 95 posto svih milijardera – a ima ih 2325 – teži između jedne i deset milijardi dolara. I taj je prag prilično teško preskočiti. Vjerovatno zato što baš oko te čudesne brojke osvijeste da ne bi bilo zgodno skupljeno bogatstvo izgubiti. A čim počnu kalkulacije, novčane igre stanu. Nije da ih žalimo, više nas šaklja pitanje: što, dovraga, rade s tolikim bogatstvom? S deset ili s 82 milijarde, iz perspektive golača zbila nismo picažle. Troše li ga hedonistički? Humano? Na korist društvu? Ili poput Vuka s Wall streeta? Hm, pa…

Da, bilo bi milozvučno čuti da nisu rastrošni pleboji (žene, razumljivo, raspoložu s tek 12 posto tih pustih svjetskih milijardi). Da su tehnofrkovi koji se brinu o tehnološkom napretku čovječanstva. Da sanjaju inovacijske snove. Vjerovati ili ne, ima i takvih. I podosta ih je općenito – svemirom!

Recimo, Larry Page i Eric Schmidt, milijarderi koji stoje iza Googlea, uvjeravaju kako nas čekaju godine iskorištavanja rudnoga bogatstva solarnog sustava. Google i solarni rudnici? Pa, s 33 zajedničke milijarde dolara sve je moguće. Udužili su se s Jamesom Cameronom i Peterom Diamandisom, osnivačem fondacije X Prize, koja je u svome natječaju obećala po deset milijuna dolara za svaku inovaciju u realizaciji nove generacije sveimirskih putničkih brodova. Što bi, pobogu, mogao biti cilj takve misije, pitate se? Cilj je osnivanje kompanije koja bi mogla izvlačiti rudna bogatstva kometa koji često prolaze pored Zemlje, a koje smo do sada mogli samo ispratiti pogledom/teleskopom. Cijela stvar čak nije ni tako nerealna – dragocjeni metali koji su u sastavu kometa, meteorita, meteorita i raznih drugih letećih stvari navodno su neprocjenjivi. Planetary Resources, rudarska kompanija koju predvodi Peter Diamandis, ionako je već pretekla NASA-u u utrci ‘tko će prvi na asteroid? Ideja je jednostavna, teleskop će skenirati asteroidnu okolicu Zemlje i procijeniti vrijednost njihova sastava. Stručnjaci vjeruju da će se moći upotrijebiti voda iz asteroida, koja će se prerađivati u gorivo za sveimirski let. Što bi značilo da će svaki asteroid uskoro postati sveimirski benzin, crpka. Blago nama.

Ali nije tu kraj sveimirskih snova. Sjećate se Dennis-a Tita? Davne 2001. bio je prvi sveimirski turist s cijenom razgledavanja od tričavih 20 milijuna dolara. Kako se NASA nije pokazala previše ambiciozna za posjet Marsu, Tito je odlučio uzeti stvari – točnije, misiju – u svoje ruke. Datum leta na Mars već je utvrđen: 5. siječnja 2018. Dvoje putnika koje Tito pošalje (ipak neće gore on sam) neće nogom kročiti na Mars, samo će uživati u panoramske razgledavanju negostoljubivog planeta. Možda je korak bliže izvedivom Sergej Kostenko, vlasnik kompanije Orbital Technologies i idejni začetnik sveimirskoga turizma. Kostenko je u suradnji sa sveimirskom agencijom Roscosmos najavio već i ozbiljne planove za gradnju sveimirskoga hotela. Koji bi trebao biti završen već 2016. i primiti do osam ljudi. Panoramski pogled s udaljenosti od 400 kilometara od Zemlje nije nešto čemu je pristojno postaviti pitanje cijene. Ima tko će platiti.

Ipak, ima i ljudi ideja. Još manje… pardon, više ostvarivih. Ruski (opet Rus) medijski mogul Dmitrij Itskov odlučio je odgovoriti na pitanje koje od začetka života na planetu najviše intrigira: može li se kupiti besmrtnost? Tridesetjednogodišnji milijarder već je sastavio ekipu znanstvenika čiji je jedini posao postupno pretvaranje čovjeka u besmrtnoga biološkog robota. Posljednja je faza planirana za 2045. (taman pred mirovinu) kada će se, pazite sad – naš um moći prebaciti na hard disk. Konačni smo cilj već odgledali na filmskome platnu – prebacivanje uma u tijelo besmrtnoga avatara. Živio nama James Cameron!

Itskov trenutačno nagovara svoje prijatelje milijardere da zajedno prikupe sredstva za projekt ‘Avatar’, umjetno tijelo koje bi se kontroliralo na daljinu (koje bi rođenje moglo doživjeti već za tri do pet godina).

Hm, kada bolje analiziramo svijet milijardera, većina je općenjena filmovima. Recimo, Peter Thiel gradi vlastiti ‘vodeni svijet’. No idemo redom. Najprije je pokušao stvoriti globalnu valutu. To nije dobro završilo. Zato mu je sljedeći projekt – Pay Pal – osigurao svjetsku slavu. Poznat je kao jedan od prvih ulagača u Facebook, a danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na 1,6 milijardi dolara. I većinu planira ‘baciti u vodu’. Naime, zamislio je sa- graditi cijeli grad na otvorenome moru: prvi plutajući grad u vodama San Franciscas. Te bi gradske zajednice bile smještene na tisućama tona metala i kretale bi se uz pomoć dizelskih motora. S jednim ciljem: udaljavanja od civilizacije i stvaranja utopijskoga društva. Projekt je nazvan ‘Blueseed’, trenutačno se izrađuju studije utjecaja na okoliš i projekti održivosti, ali ni prikupljanje sredstava nije manje važna stvar, jer Thielovo bogatstvo neće biti dovoljno.

Clive Palmer, pak, ima vlastitu repliku Titanica, a hobi mu je skupljanje dinosaura. Svoje je bogatstvo stekao u rudarstvu i troši ga na privatne mlađnjake, skupljanje fosilnih ostataka dinosaura i izradu vlastita Titanica, koji će, prema najavama, za nekoliko godina i zaploviti svjetskim oceanima. Titanic II. bit će vjerna kopija prethodnika, a prva je plovila zakazana za 2016. Na pitanje može li njegov brod potonuti, Palmer je odgovorio kako sve može potonuti, samo trebate napraviti rupu u brodu.

Na razočaranje mnogobrojnih fanova Palmer je opovrgnuo glasine da namjerava klonirati dinosaura iz kolekcije DNA koju već godinama skuplja. Za svoj neobičan hobi Palmer je već naručio stotinu robotskih replika dinosaura, što znači da će njegov Jurski park biti najveći tematski park takve vrste u svijetu. Pa, tko voli.

Ne ulazimo u detalje rasprave o tome služi li štodor od pobrojenoga napretku vrste kao takve. Ili je sve to samo igra djeteta unutar odraslih milijarderskih duša. Nešto je drugo znatno zanimljivije. Gotovo svi do jednoga sile žele pobjeći iz svijeta koji ih je obogatio. U zrak ili na vodu, svejedno je. Samo da je što dalje od svijeta koji ih je stvorio.