Od 1. siječnja nema više besplatnog skupljanja otpada

Od sljedeće godine primici od prodaje otpada oporezivat će se u ukupnoj ostvarenoj svoti. Dakle, neovisno o tome proda li građanin otkupljivaču metala samo jedan stari hladnjak ili često prodaje otpadni metal, ostvareni primitak bit će oporeziv dohodak.

Poslovni subjekti koji se bave otkupom sekundarnih sirovina od građana moraju se na vrijeme pripremiti kako bi mogli udovoljiti obvezama izmijenjenih pravila oporezivanja primitaka građana od kojih otkupljaju otpad. Ako se usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2015. godine ukupno isplaćena naknada za otkupljeni otpad podliježe oporezivanju, što isplatiteljima nameće nove administrativne obveze.

Za porezno određenje primitaka koje fizičke osobe ostvare od prodaje otpada mjerodavne su odredbe dvaju propisa: Zakona o porezu na dohodak i Zakona o gospodarenju otpadom. Prema propisima o porezu na dohodak, sada se ne oporezuje primitak koji građanin ostvari od prodaje osobne imovine, a oporezuju se primici ostvareni od djelatnosti sakupljanja i prodaje sekundarnih sirovina. Ako građanin otkupljivaču metala proda svoj neupotrebljiv kućanski aparat, primitak koji ostvari ne oporezuje se porezom na dohodak. No ako se bavi sakupljanjem otpadnog metala radi prodaje otkupljivaču, tada ostvaruje primitke koji podliježu oporezivanju.

Granična višina prihoda kada se smatra da građanin obavlja djelatnost sakupljanja otpada radi prodaje propisana je Zakonom o gospodarenju otpadom. Smatra se da se fizička osoba ne bavi skupljanjem otpada i ostvaruje neoporezivi primitak ako joj mjesečni prihod od prodanog otpada ne prelazi polovinu minimalne plaće propisane za prethodnu kalendarsku godinu. Ostvari li fizička osoba mjesečni primitak veći od tog iznosa, smatra se da obavlja gospodarsku djelatnost i na razliku koja prelazi propisane neoporezive iznose treba platiti porez na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, koje su upravo u saborskoj proceduri, od 1. siječnja 2015. godine u kategorizaciji izvora dohodaka uvodi se nova podvrsta dohotka od imovine – dohodak ostvaren otuđenjem posebnih vrsta imovine. Riječ je o primitku fizičke osobe od prodaje otpada, koji će se od 2015. oporezivati u ukupnoj ostvarenoj svoti. Dakle, neovisno o tome proda li građanin otkupljivaču metala samo jedan stari hladnjak, jednu neupotrebljivu perilicu i dr. ili učestalo prodaje otpadni metal, ostvareni primitak predstavlja oporeziv dohodak. Iznimka je primitak ostvaren otkupom povratne ambalaže i otpada prikupljenog u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša. Primici prema toj osnovi se i nakon 1. siječnja 2015. neće oporezivati.

Dohodak od prodaje posebnih vrsta imovine oporezivat će se stopom poreza od 12 posto, bez priznavanja paušalnih izdataka i bez mogućnosti priznavanja osobnog odbitka tijekom godine. Dakako, ako fizička osoba ima prebivalište u gradu ili općini koja je propisala obvezu plaćanja prireza, na obračunani porez treba platiti i propisani prirez. Obveznik obračunavanja i ustanova poreza na dohodak i prireza je poslovni subjekt koji od građana otkupljuje otpad, a porez se ne mora obračunavati pri svakoj transakciji jer dospijeva zadnjeg dana u mjesecu za sve isplate obavljene fizičkoj osobi tijekom toga mjeseca. Doprinosi za obvezna osiguranja ne plaćaju se.

Otkupljivači otpada bit će prisiljeni osim poreza koji ustežu kao porez po odbitku u cijenu koju plaćaju građaninu ukalkulirati i troškove povezane s izvještavanjem Porezne uprave o isplaćenim iznosima dohotka od otkupa posebnih vrsta imovine. Naime, iznose dohotka isplaćene tijekom jednog mjeseca i svotu usteženog poreza na dohodak i prireza trebat će iskazati u obrascu JOPPD, koji otkupljivač dostavlja Poreznoj upravi zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene tijekom toga mjeseca. Kako se u obrascu JOPPD iskazuju podaci o OIB-u primatelja dohotka te podaci o gradu ili općini prebivališta odnosno uobičajenog boravišta fizičke osobe, otkupljivač mora taj podatak pribaviti od građanima od kojega kupuje otpad.

Fizičke osobe koje u kalendarskoj godini od prodaje otpada ostvare prihod veći od 230.000 kn postaju obveznici PDV-a i obvezne su za dohodak od prodaje posebnih vrsta imovine voditi poslovne knjige, a poreznou osnovicu utvrđivati kao razliku između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka. One zapravo obavljaju djelatnost koja se porezno izjednačava s obrtničkom djelatnošću i time automatski postaju i obveznici plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja.

Prema poreznim se propisima dohodak od imovine obvezno isplaćuje na žiroračun fizičke osobe. No važeći Zakon o gospodarenju otpadom dozvoljava isplatu u gotovini, ali samo do iznosa od 100 kn po jednoj transakciji.