Što je budućnost

Hrvatska bi trebala voditi računa o tome da iz domaćih proizvodnje nadomjesti manjak električne energije koja se sad uvozi. Riječ je o 20, 30 posto ukupne godišnje potrošnje. Da bi se to postiglo, potrebni su nam konvencionalni izvori energije koji će biti okosnica domaćih proizvodnje. Obnovljivi izvori, svakako su dobri, međutim, ne mogu jamčiti stabilnost sustava. Hrvatska ima vrlo dobar hidrološki potencijal i trebala bi se fokusirati na kvalitetne projekte.

Diverzifikacija oblika i načina proizvodnje energije važan je element u procesu razvoja energetike, a to podrazumijeva i upotrebu konvencionalnih energetana – ugljena, nafte i plina, pa čak i atomske energije, a ne samo obnovljivih izvora, ali je pritom važno inzistirati na primjeni najnovijih te iskušanih tehnologija, koje će omogućiti najveću iskoristivost energetskih postrojenja, uz primjenu sveobuhvatnih mjera zaštite okoliša.

Svjetska je, europska i hrvatska energetika na prekretnici. Pitanje je prihvatiti razvoj energetike bez emisija ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova ili ne? Odnosno kako to realizirati da bude tehnički, tehnološki i ekonomski provedivo a da se pritom ne naruše temeljne vrijednosti tržišta energije. To će dugoročno izazvati dramatične promjene u cijelom tehnološkom lancu od proizvodnje, prijenosa, distribucije do potrošnje energije, a utemeljeno na tehnološkom razvoju jer sadašnje tehnologije to ne omogućuju.

Smanjenje potrošnje energije više je posljedica stihije tranzicije i deindustrijalizacije, koja traje više od 20 godina, nego sustavne politike. Zbog toga je i preduvjet izlaska Hrvatske iz recesije novi razvojni ciklus u energetici koji će inicirati i postupan izlazak gospodarstva iz recesije. Hrvatska pritom mora slijediti temeljna načela europske energetike strategije, a to su: konkurentnost gospodarstva, energetska sigurnost i održivost opskrbe energijom, kao i temeljne ciljeve: smanjenje potrošnje energije, povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela.

Gledano s pozicije plinskog tržišta, važan čimbenik razvoja energetike i očuvanja okoliša svakako je popularizacija uporabe prirodnog plina kao energenta s obzirom da okoliš zagaduje daleko manje od drugih fosilnih energenata – nafte i ugljena. Prvo plinsko društvo na tom je tragu 2005. godine pokrenulo osnivanje strukovnog udruženja Udruga za plin, čija je zadaća promocija prirodnog plina kao pouzdanog, kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta.

Energetski sektor u Hrvatskoj jedan je od rijetkih koji pokazuje zavidnu poslovnu potencijalnost ne samo na domaćem tržištu nego i u okruženju. Nakon dugog razdoblja neulaganja u nova i primjenjiva znanja, krajnje je vrijeme da se energetski sektor što prije postavi na zdrave tržišne principe. Glede očuvanja prirodnih resursa, razvoj novih proizvodnih kapaciteta treba biti kvalitetna kombinacija OIE-a i još uvijek nedovoljno iskorištenih hrvatskih hidropotencijala.

S obzirom na današnji trend povećanja udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije u kojem intermitentni izvori poput sunca i vjetra imaju važnu ulogu postavlja se velik izazov u uspostavi efikasne i sigurne opskrbe električnom energijom ako taj trend ne bude praćen i gradnjom baznih, odnosno konvencionalnih elektrana. Javlja se i potreba povećanja mrežnih kapaciteta, energetske učinkovitosti i uštede.