‘Di si bio…?’

Balon tvrtke World View Enterprises krstarit će na rubu svemira 120 minuta. Minuta takvog svemirskog leta balonom stajat će vas malo više od 3800 kuna, odnosno ukupno 456.000 kuna. Minuta leta u režiji Virgin Galactic olakšat će vaš novčanik za više od 17.000 kuna, što znači da ćete njihovo šestominuto putovanje platiti 102.000 kuna.

Ni dizajnerski koncepti svemirskih hotela pokazuju da bi mogli pružati sve usluge kao i klasični hoteli, ali i neke dosad nevidene luksuze, poput svemirskih šetnji. U industriji vezanoj za putovanja u svemir ne manjka optimizma i inovativnosti, ipak, sigurno će proći još dosta godina do ostvarenja smjeha planova inženjera, znanstvenika i biznismena entuzijasta koji žele široke mase lansirati u orbitu, treba se samo sjetiti da je tvrtka PanAm još davne 1968. počela ambiciozno primati rezervacije za komercijalne letove na Mjesec.

Stanje u ‘svemirskoj branši’ možda je najbolje sažeo Henry Vanderbilt, čelnik Space Access Societyja (SAS), društva posvećenog smanjenju troškova svemirskih putovanja. – Optimizam je oduvijek bio gorivo koje pokreće ovu industriju, inače je ne bi ni bilo. Danas ima nekoliko ekipa s potrebnim znanjima, talentima i financijskim sredstvima koje rade na rješavanju ‘dječjih bolesti’ svemirskih putovanja. No moram istaknuti da sam optimistični realist i svjestan sam da je riječ o industriji visokog rizika. Katkad nešto pođe po zlu, ali ne smijemo odustati – ističe Vanderbilt i naglašava kako je osnovno pravilo svakoga svemirskog projekta da će trajati dulje i stajati više od planiranog. ‘Space, the final frontier’ – slavna je rečenica s početka svake epizode serije ‘Star Trek’, a čini se da čovječanstvo napokon kreće u masovno osvajanje te konačne granice bez obzira na trošak i opasnosti koje vrebaju na tom putu. Tko zna, možda u kasnenoćnim birtijskim razgovorima za tridesetak godina ključno pitanje više ne bude ‘di si bio 91,’ već gdje si bio kad smo kolonizirali Mars? Ništa nas ne košta nadati se.

Henry Vanderbilt, čelnik Space Access Societyja (SAS), društva posvećenog smanjenju troškova svemirskih putovanja, naglašava kako je osnovno pravilo svakoga svemirskog projekta da će trajati dulje i stajati više od planiranog. Kaže da je optimistični realist.

Sir Richard Branson prilično se dobro oporavljao od udarca izazvanog nedavnom nesrećom svemirske letjelice Virgin Galactic u kojoj je poginuo član posade. Nastavlja dalje, a kartu za svemir kod njega su već kupili, primjerice, pjevači Lady Gaga, Katy Perry i Justin Bieber te glumci Leonardo DiCaprio, Tom Hanks, Angelina Jolie i Brad Pitt.

Američki biznismen Dennis Tito u kronike je ušao kao prvi komercijalni putnik u svemir. Tito je tjedan dana boravka na Međunarodnoj svemirskoj postaji prije 13 godina platio gotovo 122 milijuna kuna.

Od 2001. do danas sedam imućnih avanturista otputovalo je na Međunarodnu svemirsku postaju, što je svakog od njih stajalo između 122 i 244 milijuna kuna.

Balon tvrtke World View Enterprises krstarit će na rubu svemira 120 minuta. Minuta takvog svemirskog leta balonom stajat će vas malo više od 3800 kuna, odnosno ukupno 456.000 kuna. Minuta leta u režiji Virgin Galactic olakšat će vaš novčanik za više od 17.000 kuna, što znači da ćete njihovo šestominuto putovanje platiti 102.000 kuna.

Ni dizajnerski koncepti svemirskih hotela pokazuju da bi mogli pružati sve usluge kao i klasični hoteli, ali i neke dosad nevidene luksuze, poput svemirskih šetnji. U industriji vezanoj za putovanja u svemir ne manjka optimizma i inovativnosti, ipak, sigurno će proći još dosta godina do ostvarenja smjeha planova inženjera, znanstvenika i biznismena entuzijasta koji žele široke mase lansirati u orbitu, treba se samo sjetiti da je tvrtka PanAm još davne 1968. počela ambiciozno primati rezervacije za komercijalne letove na Mjesec.

Stanje u ‘svemirskoj branši’ možda je najbolje sažeo Henry Vanderbilt, čelnik Space Access Societyja (SAS), društva posvećenog smanjenju troškova svemirskih putovanja. – Optimizam je oduvijek bio gorivo koje pokreće ovu industriju, inače je ne bi ni bilo. Danas ima nekoliko ekipa s potrebnim znanjima, talentima i financijskim sredstvima koje rade na rješavanju ‘dječjih bolesti’ svemirskih putovanja. No moram istaknuti da sam optimistični realist i svjestan sam da je riječ o industriji visokog rizika. Katkad nešto pođe po zlu, ali ne smijemo odustati – ističe Vanderbilt i naglašava kako je osnovno pravilo svakoga svemirskog projekta da će trajati dulje i stajati više od planiranog. ‘Space, the final frontier’ – slavna je rečenica s početka svake epizode serije ‘Star Trek’, a čini se da čovječanstvo napokon kreće u masovno osvajanje te konačne granice bez obzira na trošak i opasnosti koje vrebaju na tom putu. Tko zna, možda u kasnenoćnim birtijskim razgovorima za tridesetak godina ključno pitanje više ne bude ‘di si bio 91,’ već gdje si bio kad smo kolonizirali Mars? Ništa nas ne košta nadati se.