E-ovrha promijenila bi percepciju o lobijima bilježnika i odvjetnika

Nadam se da će u izmjenama Zakona o izvanparničnom postupku biti prepoznata naša uloga kao medijatora, primjerice u nespornim razvodima braka ili u sporovima među tvrtkama, što bi uštedjelo dugotrajne postupke na Trgovačkom sudu.

Građani mogu imati krive predodžbe, ali im i neki javni bilježnici daju povoda za to. Usprkos svemu, mislim da se percepcija ipak mijenja. No za svaku pritužbu građana stegovni tužitelj u Komori vodi postupak, to dolazi pred Upravni odbor Komore i ako je pogreška javnog bilježnika niže stupnjevana, tj. na granici neuređenosti, onda sam izričito kazne, od opomene do novčane. Ako je to pak prema zakonu stegovna odgovornost, onda se prosljeđuje stegovnom vijeću Županijskog suda, koje onda donosi odluke. Postoje nadzori iz Ministarstva pravosuđa, Komora svake tri godine pregledava poslovanje svakog bilježnika i, napokon, javni se bilježnik mora osigurati od mogućih šteta koje je napravio.

Kolike su štete na godinu? Ponosna sam da su profitirali samo osiguravatelji, jer gotovo da nismo imali šteta u ovih 20 godina. Ponekad stranka čuje samo ono što želi i ako joj kažete da to ne može, naravno da je ljuštita. No i izjave poput one iz saborskih klupa da smo ‘gulikože’ bile su štetne, a jedina smo služba u Hrvatskoj koja u zadnjih 20 godina ni za lipu nije povisila tarifu. Štoviše, snizili smo je.

Ipak, kažu da ste jako skupi… Imamo zakonom propisanu tarifu, pristojbu i PDV. Za pristojbu koja je prihod državnog pro-računa zalagali smo se da se ukine jer je pored PDV-a praktično drugi porez. Pristojba je naknada za rad nadležnog tijela zaostala iz prošlih vremena kada su ovjeru radili službenici u općini, pa ih je pristojbom trebalo platiti. Sad svoje službenike plaćaju javni bilježnici i nema razloga za njezino postojanje, a time bi i naša usluga bila jeftinija.

Jeste li naišli na razumijevanje u Ministarstvu pravosuđa? Nažalost, nismo. U ovakvoj ekonomskoj situaciji vrlo je teško to očekivati.

Kakva su iskustva nakon što su vam prije desetak godina povjereni ostavinski postupci? Javni su bilježnici nepristrani povjerenici stranaka, osobe javnog povjerenja i s javnim ovlastima. Rasterećen je sud jer su gotovo svi postupci bili nesporni, a vrlo bi malo predmeta za vršilo u parnici. Sad se to mnogo brže rješava jer je to u interesu i bilježnicima i građanima.

No mnogi vas ne vole i zbog ovrha. To je točno jer smo dobili i nadležnost donošenja rješenja o ovrsi, ali smo i rasterečili sudove za stotine tisuća spisa na godinu. Isto tako, i banke svoje ugovore o osiguranju tražbina potvrđuju kod nas i na taj se način izbjegava sudski postupak jer te isprave imaju učinak ovršnosti. Mnogi su ovršenici zaista ogorčeni na nas, a ne razlučuju činjenicu da smo samo nepristrano tijelo koje donosi rješenje o ovrsi. Ali važnije je ono za što sam se silno zalagala kao predsjednica Komore kod izmjena ovoga ovršnog zakona – da rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave uvedemo kao e-ovrhu.

Na što mislite? Predlagala sam da ovrhu provedemo elektroničkim putem preko Komore, da se sve ovrhe u Hrvatskoj ravnomjerno distribuiraju svim javnim bilježnicima. Tu bismo eliminirali percepciju, za koju se nadam da je pogrešna, o nekakvim lobijima bilježnika i odvjetnika koji dobivaju više posla od drugih. Osim toga, i građani bi vrlo jednostavno putem svog OIB-a mogli vidjeti vodi li se protiv njih ovršni postupak i sve vezano uz njega.

Zašto je u Ministarstvu odbijen taj prijedlog? Imala sam pozitivne naznake u početku, ali je obrazloženje bilo da možda dio javnih bilježnika i odvjetnika te građana još uvijek nije spreman na takve promjene. No intencija EU je da se poboljša sustav ovrha i uvjerena sam da će se za godinu do dvije to morati uvesti. Također, u fazi smo izmijena Nacrta zakona o izvanparničnom postupku. Nadam se da će tu naša uloga kao medijatora biti prepoznata. Putem ‘Plana 2020’ na razini EU želimo utemeljiti europski registar medijatora javnih bilježnika, jer ne znači da svaki bilježnik mora biti i medijator. Mogli bismo preuzeti mnoge nesporne postupke, primjerice nesporni razvod braka.

Biste li mogli biti medijatori u sporovima među tvrtkama? Apsolutno da, jer ne bismo vodili dugotrajne postupke na Trgovačkom sudu. To je cilj i u EU jer od 1. prosinca trebamo biti povezani s MUP-ovom bazom podataka, što će biti veliko olakšanje za nas, ali i veća sigurnost za građane jer će biti mnogo teže napraviti krivotvorinu.

Agencije za nekretnine ne bi se složile, ali što kažu u Hrvatskoj odvjetničkoj komori? Stekla sam dojam da i oni razumiju bit tog problema. Postoji prostor za obje profesije. Tamo gdje bi odvjetnik pravio ugovor, mi bismo ovjerili potpis, ali bi svaki od tih ugovora bio registriran i znalo bi se tko ga je napravio. Jedino bi takve isprave bile podobne za upis u zemljišne knjige. Mi bismo također radili ugovore.

Ali odvjetnicima biste bili i konkurencija. U oba biste slučaja dobili visoku razinu pravne sigurnosti.

Koliko je javnih bilježnika u Hrvatskoj? Sada ih je 315, pet ih je v.d., a maksimalan predviđen broj je 330. Nije imenovano njih deset u manjim mjestima. Bilježništvo je pogodila ova kriza jer u društvu nema aktivnosti. Vjerujte da su neki bilježnici na granici održivosti službe. Na svakoj sjednici UO-a Komore imamo zahtjeve i odobrenja za oslobađanje plaćanja u Komori. Željela bih, nakon uvođenja registara te naknada koje Komora za to dobiva, osnovati Fond solidarnosti za bilježnike u teškoćama. Na taj bismo način održali i raspored bilježnika na području cijele Hrvatske.