RAZBIJANJE MITOVA Uporno forsiranje pozitivnog stajališta baš nimalo ne pomaže

Uporno forsiranje pozitivnog stajališta baš nimalo ne pomaže. Studije su pokazale da ljudi koji pozitivno razmišljaju i sanjare postižu jednak ili čak manji uspjeh od onih koji nisu opterećeni ‘pozitivom’. Ugoda koju stvara pozitivno stajalište čini ljude manje motiviranima da naprave snažne iskorake.

No, ipak, kod pozitivnog razmišljanja postoji jedan mali problem, naglašava Gabrielle Oettingen, profesorica psihologije na Sveučilištu New York i Sveučilištu u Hamburgu, autorica knjige ‘Promišljanje pozitivnog razmišljanja: Unutar nove znanosti motivacije’. Istraživanja koja smo moji kolege i ja provodili zadnjih dvadesetak godina sugeriraju da pozitivno razmišljanje ne pomaže onoliko koliko pretpostavljamo da pomaže. U stvari, u desecima recenziranih studija koje su ispitivale učinke pozitivnih vizija budućnosti na ljude koji streme različitim vrstama ciljeva i želja – bilo da je riječ o gubitku tjelesne težine, odvikavanju od pušenja, bržem oporavku nakon operacije, ljubavnim ciljevima ili poboljšanju stručnog ili akademskog uspjeha – dakle kod svih tih nastojanja vrlo se dosljedno pokazalo da ljudi koji uspješno pozitivno razmišljaju i sanjare postižu isti ili čak manji uspjeh od onih koje ne krasi pozitivan način razmišljanja.

Njezin je zaključak smislen i logičan. Naime, sanjarenja o uspjehu odnosno uspješnom razvoju zbivanja u budućnosti vrlo su ugodna i daju nam lijep, topao i ohrabrujući osjećaj zadovoljstva. No unatoč sveprisutnom stajalištu o moći pozitivnog razmišljanja u okruženju poput radnog mjesta takav je pristup kontraproduktivan. Upravo ugodna koju stvara pozitivno stajalište čini ljude manje motiviranima da živnu, naprave snažne i uporne iskorake i napore, koji su obično nužni za ostvarenje izazovnih, složenih, ali još uvijek ostvarivih želja. U nekim od naših studija otkrili smo da pozitivno razmišljanje proizvodi mjerljivo niži sistolički tlak (tlak u arterijama), a koji je ključno mjerilo koliko netko ima energije. U drugim pak studijama pokazalo se da ‘pozitivci’ jednako kao i oni u kontrolnoj skupini rado kreću jednostavnim stepenicama prema svom cilju, ali ta volja postaje kod njih znatno slabija kada trebaju poduzeti teške, nezgrapne korake za ostvarenje želje.

Netko bi mogao zaključiti: u redu, zaboravit ću pozitivno razmišljanje i razmišljati o svim zastrašujućim izazovima s kojima se susrećem u svom poslu. Ali, na njihovu žalost, taj je zaključak opet pogrešan jer razmišljanje o stvarnosti ne pomaže mnogo.

Ono što pomaže je ‘mentalni kontrast’, vježba koja sublimira naše pozitivne fantazije o budućnosti s vizualizacijom prepreka koje nam stoje na putu. Još korisnije je usvajanje ‘ako-onda’ planiranja, koje vam omogućuje rješavanje prepreka kada se pojave. U našem istraživanju razvili smo alat za mentalne kontraste nazvan WOOP, od engleskih riječi wish, outcome, obstacle, plan (želja, ishod, prepreke, plan). A evo kako WOOP funkcionira: pronađite mirno mjesto gdje vas nitko neće uznemiravati, isključite svoje uređaje i zatvorite oči. Imajte želju koja je dostižna i realna za vas, primjerice recite neka pristigne novi klijent. Zatim zamišljajte nekoliko minuta što će se dogoditi ako se ta želja ostvari, i pritom dopustite da slike slobodno teku kroz vaš um. Zatim promijenite stvari. Identificirajte glavnu prepreku unutar vas koja stoji na putu pa razmislite nekoliko minuta. Sada se vratite na svoj plan: ako ste suočeni s preprekom X, onda ćete poduzeti učinkovite mjere Y kao odgovor.

WOOP je jednostavno, lako, jeftino i uvijek dostupno rješenje, koje čim se uvježbate postaje toliko jednostavan način promišljanja da će vam se činiti da uopće ne radite neki posao. Uostalom, promjena ponašanja obično zahtijeva skupe metode ili trening-programe, zar ne? Naš alat pak ne. U istraživanju zdravstvenih usluga otkrili smo da se oni koji upotrebljavaju WOOP znatno više bave svojim poslom i manje su pod stresom od članova kontrolne skupine. U studijama studenata upisanih na poslovne programe otkrili smo da im je WOOP pomogao u boljem upravljanju svojim vremenom. Također, koristili smo se WOOP-om da bismo školskoj djeci pomogli učiti više za ispite, napraviti više domaće zadaće i dobiti bolje ocjene.

Zato što taj mentalni proces pomaže ljudima da bolje razumiju jesu li njihove želje ostvarive, dajući im energiju i smjer, pojačavajući njihov angažman i potičući ih da djeluju ili im pomaže da shvate da su njihove želje nerealne, navodeći ih da se oproste od takvih nastojanja i oslobode prostor za druga, više obećavajuća nastojanja. Iako pozitivno razmišljanje daje dobar osjećaj u trenutku, često sa sobom nosi lažno obećanje. Tek kada je u paru s jasnim pregledom potencijalnih prepreka, pozitivno razmišljanje može dosljedno proizvoditi poželjne rezultate.