Home / Lifestyle i trend / Pronicljivi pogted tZ svemTa

Pronicljivi pogted tZ svemTa

Kratko traje i skupo je, ali otići ćete dovoljno daleko da svoje probleme sagledate iz potpunog drugo perspektive prihvatite li ponudu nekog od sudionika svemirskog turooperatorskog tržišta. Komu je preskupo otputovati u orbitu, može se utješiti makar nekim suborbitalnim letom ili balonom. I ‘opaliti’ selfie s nekoliko kontinenata u pozadini.

Već 2001. američki biznismen Dennis Tito proveo je tjedan dana na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) i tako postao prvi komercijalni putnik u svemir. Tito je taj užitak platio 20 milijuna dolara, a unatoč tomu što je zbog ekstremnih uvjeta putovanja patio od mučnine i povraćao, danas se kune kako mu je povijesno putovanje jedna od najdražih životnih uspomena i preporučuje ga svima koji si tako ekskluzivan izlet mogu priuštiti. Njegovu pozivu brzo su se odazvali i drugi imućni avanturisti, pa ih je od 2001. do danas još šestero otputovalo na ISS, što je svakog od njih stajalo između 20 i 40 milijuna dolara. Ta do-slovce astronomska svota podrazumijevala je da je komercijalno putovanje u svemir rezervirano samo za šačicu odabranih multimilijardera, no od tada su se mnoge stvari promijenile. Ruska svemirska agencija koja je jedina nudila plaćene letove na ISS u međuvremenu je stopirala taj program jer zbog povećanja broja astronauta na ISS-u više ne može prodavati turistima dragocjena mjesta u svojim raketama Sojuz, a javile su se brojne privatne svemirske inicijative.

Orbitalni letovi općenito su veoma skupi i zahtjevni pa se mnoge tvrtke koje žele ugrabiti dio svemirskoga turooperatorskog tržišta, čiji se potencijal procjenjuje na desetke milijardi dolara, okreću suborbitalnim letovima. Takva su putovanja mnogo isplativija i tehnički lakša izvesti, a to znači da ima više prostora za zaradu. Koncept suborbitalnih letova zasad se svodi na letjelice visinskog dometa od 100 do 160 kilometara, koje mogu preletjeti zamišljenu granicu između Zemljine atmosfere i svemira, tzv. Karmanovu liniju (na 100 km nadmorske visine). Putnici bi za 200 do 250 tisuća dolara iskusili od šest do osam minuta leta u bestežinskom stanju, uživali u jedinstvenom pogledu i sigurno se vratili kući.

Pionir komercijalnih suborbitalnih letova svakako je Sir Richard Branson sa svojom tvrtkom Virgin Galactic. On već cijelo desetljeće radi na razvoju letjelica koje bi uspostavile redovitu liniju Zemlja – svemir i najdalje je dogurao u realizaciji projekta. Međutim, da se ne radi samo o bezazljenoj razbijbrizi bogataša, pokazala je nedavna nesreća letjelice Enterprise Virgin Galactic koja je prije nekoliko tjedana eksplozirala tijekom jednog od probnih letova, pri čemu je poginuo jedan član posade.

To je nesumnjivo bio velik udarac Bransonovim ambicijama; brojni klijenti koji su rezervirali karte za svemirski let su odustali te tražili povrat novca, ali odmah nakon nesreće iz Virgin Galactica su poručili da ne namjeravaju odustati od svog cilja te su najavili nastavak letova. Uskoro dovršavaju novu letjelicu nazvanu Voyager i tvrde da će za šest mjeseci nastaviti s letovima. Dosta njihovih poznatih klijenata i dalje podupire program i ne odustaje od putovanja za koje su rezervirali karte po cijeni većoj od milijun kuna. Među najistaknutijima su Lady Gaga, Katy Perry, Leonardo DiCaprio, Tom Hanks, Angelina Jolie, Brad Pitt i Justin Bieber. Zlobnici će zlurado poželjeti da za idući let testni pilot bude upravo Bieber.