Kako se zaštititi od rasta dolara i pada rublja

Niz tvrtki ove je godine stradao zbog tečajnih razlika. Samo Ina na toj je stavci u prva tri kvartala izgubila 172 milijuna kuna. No dok se jedni hvataju za glavu, Atlantska plovidba uživala je u jačanju dolara.

Tečajne razlike domaćim su kompanijama u prva tri kvartala ove godine ‘uzele’ milijune kuna, odnosno smanjile su im dobit. Tako su nepovoljna kretanja tečaja smanjila dobit Atlantic grupe, AD Plastika, Ericssona Nikole Tesle i Ine. Domaća su brodogradilišta najizloženija promjenama tečaja eura, dolara i kune. Godinama su im ‘izbijale’ milijune kuna, budući da poslove ugovaraju u dolari, a troškovi su im većinom u kunama.

No 3. maj je na tečajnim razlikama i kamatama ‘zaradio’ 2,29 milijuna kuna u prvih devet mjeseci ove godine. Viktor Lenac, koji se polako oporavlja, još uvijek se ne koristi zaštitnim mehanizmima jer im je obrtaj poslova mnogo brži stoga za sada ne računaju na velike probleme zbog tečaja. Na tečajnim razlikama profitirali su i brodari poput Atlantske plovidbe. No oni koji su izgubili na tečaju, izgubili su milijune.

Uprava Ine u svom izvještaju za prvi devet mjeseci napisala je da su na tečajnim razlikama izgubili 172,1 milijun kuna neto, a da su u isto vrijeme lani na tim razlikama izgubili 59,1 milijun kuna.

Jačanje američkog dolara negativno utječe na tečajne razlike vezane uz Inine kreditne linije u toj valuti. No s obzirom na to da naši operativni novčani tokovi ovise o cijeni nafte, ukupan efekt rasta dolara na dobit nije jednoznačan. Dakle, općenito, jačanje dolara trebalo bi pozitivno utjecati na prihode, ali isto tako negativno na tečajne razlike vezane uz otvorene kreditne linije – objašnjavaju u Ini.

Na prihod od prodaje Atlantic grupe od 3,8 milijardi kuna, koji je za 2,7 posto veći nego lani, također je utjecao nepovoljan tečaj. Naime, prosječna deprecijacija srpskog dinara bila je 2,3 posto, a ruskog rublja 14,3 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a to su važna tržišta za kompaniju Emila Tedeschija.

Atlantska plovidba je zbog kretanja dolara imala 46,13 milijuna kuna više, a u isto vrijeme lani imala je manjak od 35,6 milijuna. Za strahoviti rast u ovoj godini ‘zaslužan’ je dolar.

Iz spomenutih primjera jasno je vidljivo kako promjena tečaja, odnosno ponude i potražnje velikih igrača na svjetskom deviznom tržištu te monetarnih politika središnjih banaka snažno utječe na poslovanje hrvatskih kompanija.

Tečajnim rizikom upravljam tako da unaprijed kupujemo valute potrebne za poslovanje. To se ponajviše odnosi na odnos euro-dolar. U tom smislu upotrebljavaju se jednostavni derivati kao što su ‘forwardi’ i opcije. Dodatno, za određene valute i izloženosti primjenjuje se tehnika ‘natural hedginga’ – objašnjava Davor Oršić, direktor Korporativne riznice u Atlantic Grupi.

Koliki može biti utjecaj tečaja na poslovanje, najrazumljivije je objasniti na primjeru kretanja kune i eura.

• U slučaju slabljenja kune, izvoz u eurima i sve aktivne pozicije bilance koje su izražene u eurima (dakle eurski dio potraživanja od kupaca, stanja na eurskim deviznim računima u banci, dani eurski avansi dobavljačima i sl.) generiraju pozitivne tečajne razlike u kunama. Za razliku od toga, sav uvoz i sve pasivne stavke bilance izražene u eurima (eurski dio obveza prama dobavljačima, obveze za primljene eurske avanse od kupaca, obveze po kreditima u eurima i sl.) generiraju negativne tečajne razlike u kunama. Taj drugi dio dobro su na svojoj koži osjetili svi koji imaju stambene i ostale kredite (obveze) u stranim valutama. U slučaju jačanja kune prema euru sve su te stvari obrnute – objašnjava Petar Vlaić, član Uprave Končara D&ST, koji posluje u više od 40 zemalja svijeta.

Slabljene kune bilo je minimalno i očekivano te je jačanje vrijednosti dolara u odnosu na domaću valutu dominantno posljedica kretanja na međunarodnim deviznim tržištima – objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. Ističe da se već duže očekuje jačanje dolara u odnosu na euro, ponajviše zbog razlike u dinamici gospodarskog oporavka SAD-a i eurozone. U eurozoni se ove godine javio i rizik od deflacija, jedan od najvećih rizika za najrazvijenija gospodarstva, što je stvorilo i dodatne razloge za jači angažman Europske središnje banke. Naravno, očekuje se da bi pad vrijednosti eura u odnosu na dolar trebao ublažiti deflatorne pritise, ali i povećati cjenovnu konkurentnost europskih izvoznika – smatra Šantić.

Više od 85 posto hrvatskog izvoza odnosi se na tržišta EU, EFTA-e i Cefe, odnosno većina se promatrane razmjene dobara odvija u eurima. – Samim time, i jačanje dolara u većoj bi se mjeri moglo nepovoljno odraziti na uvoznike, koji će teško moći korigirati cijene svojih proizvoda na domaćem tržištu uslijed i dalje slabe potražnje. Jačanje dolara u odnosu na euro, a posljedično i na kunu, ublažit će i pritisk na pad cijene naftnih derivata. Ipak, dio izvoznika koji je fokusiran na izvoz u SAD i na azijska tržišta trebao bi profitirati od jačanja američke valute ako su im ulazni troškovi u eurima i kunama – ističe Šantić.

Ruski rubalj nekim tvrtkama, poput AD Plastika, nije najdraža valuta. Zbog očekivanoga nepovoljnoga kretanja rublja već sada su se pripremili na to da će im dobit u ovoj godini biti manja. Zbog povećane volatilnosti tečaja rublja dogovorili smo s kupcima da se prodaje cijene prema kupcu kvartalno usklađuju s promjenama tečaja – poručuju iz AD Plastika.

Primjerice, AD Plastik prodaju realizira u rubljima, a konsolidira u kunama. Kada tečaj rublja slabi u odnosu na euro (uz stabilan tečaj kune i eura), ostvaruju konsolidirano manji prihod. Od financijskih instrumenata zaštite AD Plastik upotrebljava forward ugovore, koji su, kažu, skup instrument zaštite i cijena im je viša od 10 posto ukupnog iznosa koji se štiti s mogućnošću dodatnoga gubitka ako rubalj bude jači od razine na koju je ugovor napravljen. – Istražili smo mogućnost i valutnih swapova, ali ruske banke nemaju taj financijski instrument u ponudi. Neke od njih u sadašnjoj situaciji zaustavile hedging kao instrument osiguranja – ističu u AD Plastiku. Stoga mnoge kompanije pokušavaju svoje poslovanje u inozemstvu prilagoditi temeljem brojnih prognoza financijskih stručnjaka. Ipak, i u tom slučaju postoji problem. – Previše faktora utječe na kretanje tečajeva valuta da bi se oni mogli tek tako jednostavno prognozirati – smatra Vlaić.

Ističe da u slučaju eura i dolara obično oko pola prognozera kaže da će dolar jačati, a druga polovica da će slabjeti. – I pola ih je uvijek u pravu u nekom roku. Čitao sam dosta prognoza da će dolar jačati do kraja godine. Jedna velika europska banka čak kaže da će u nekom kraćem roku doći na odnos 1:1. Što se nas tiče, jačanje dolara pogoduje nam u izvozu na dolarska tržišta (npr. UAE, Katar, Saudijska Arabija…) jer nam je većina ulaznih troškova u eurima i tako postajemo konkurentniji na tim tržištima – zaključuje Vlaić.

Bilo kako bilo, pad ili rast jedne valute u odnosu na drugu domaćim poduzetnicima može izmamiti osmijeh na lice, ali i poprilično ih zabrinuti. Nažalost, na tečaj ne mogu utjecati, ali mogu se pokušati zaštititi i poslovati tako da te promjene što manje utječu na rezultate poslovanja.