Golema je potražnja za novim znanjem. Ako toga znanja nema ovdje, tvrtke će ga potražiti drugdje. I u Hrvatskoj je na sceni mlada, inovativna generacija koja želi novu vrstu obrazovanja baš kao što i biznis traži određenu vrstu znanja. Analiziramo i kako se uklapamo u tržišta na kojima već poslujemo jer nam je cilj osvojiti posebne niše, one koje traže poseban tip izvršnih top-menadžera, s posebnim znanjima i vještinama. Dakle, želimo ponuditi ono što već radimo najbolje. Upravo tako namjeravamo osvajati globalno tržište – mi nismo škola koja nudi unaprijed skrojeni sadržaj, odgovaramo na potražnju, gledamo gdje i što nedostaje i tu ulazimo.
-
Koja su to nova tržišta? – O tome je zasad prerano govoriti, javno ćemo o tome više za godinu-dvije, no to je sigurno jedna od strategija širenja.
-
Kakva je konkretno vaša uloga potpredsjednice Cotrugli Business School u tom cilju? – To je titula koja obvezuje, no u odnosu na dosadašnje pozicije drugdje idem onamo kamo me projekt odvede. Putujem, predajem, pokušavam različitim skupinama ljudi, studentima, menadžerima prenijeti viziju naše škole, zainteresirati ih za drukčije obrazovne programe. Dakle, radim posao prezentacije i prodaje, zasad uglavnom u regiji, ponajviše u Bugarskoj, Rumunjskoj i Crnoj Gori. Iduće godine idemo dalje jer su nam cilj, kako sam rekla, nova tržišta. Uz to guram razne druge projekte, poput korporativne odgovornosti, besplatnih školarina za online MBA za osobe s invalidnošću. Predajem o poslovnoj etici, to je moja posebno draga tema, a radim i na stvaranju našega kluba alumnija jer želimo biti najbolje povezani unutar škole i izvan nje, želimo imati najbolju mrežu studenata, znanja, stručnosti i prakse. Sve to posredno pridonosi našemu globalnom cilju.
-
MBA školovanje postaje sve važnije. Donosi li ono stvarno nova znanja i praksu ili je to samo kozmetički dodatak koji lijepo izgleda u životopisu kad se netko natječe za posao? – To je prilično važno pitanje. Mnoge će tvrtke u natječajima naglasiti da žele nekoga s MBA diplomom, to je na neki način ‘benchmark’ jer pokazuje kandidatovu želju da uči i dalje, da stječe nova znanja i vještine. No samo teorijsko znanje tvrtkama nije dovoljno, one žele gotovog čovjeka, spremnog za lidersku poziciju. Zato Cotrugli Business School donosi mnogo praktičnog rada, studenti će steći znanja, ali i mnogo će raditi na studijama slučaja. Profesori su uglavnom iz Europe, ponajviše iz Velike Britanije, često imaju doktorate, no to su ujedno ljudi iz biznisa, konzultanti, lobisti, treneri… I to je niša koju smo prepoznali, jer ako je tvrtka spremna platiti više za menadžera s MBA diplomom, onda od njega očekuju doista korisno znanje i upravljačke, liderške vještine.
-
Koji je stvarni domet i utjecaj poslovnih škola na poslovnu zajednicu? – Bez sumnje, MBA školovanje donosi nova znanja i ideje u biznis, posebno u ljudski kapital, koji u krizi postaje sve važniji. Osim toga, mlade generacije danas misle i rade potpuno drukčije od nas, spremnije su za križno-recesijske izazove 21. stoljeća. Iz starijih su generacija potekli ljudi golema znanja iz inženjeringa, IT-a, energetike, no ako su to ljudi koji trebaju biti i lideri, tih vještina najčešće nemaju. Upravo MBA školovanje pruža takva znanja.
-
Kakvo je tržište MBA obrazovanja u Hrvatskoj u usporedbi s regijom? – U Hrvatskoj imate dobre programe, riječ je o mješavini poslovnih programa u javnom sektoru i onoga što nude privatne poslovne škole. Kad je riječ o privatnima, u većini dobijete ono što platite. Da, stanje je teško, rijetki si mogu priuštiti najbolje, no kad budete imali MBA diplomu u rukama, pitajte se što ste naučili, koliko ste modula ukupno prošli. U većini poslovnih škola uči se šest-sedam modula, mi ih imamo osamnaest. To je samo primjer koji čini razliku, i to razliku koja će postati sve važnijom. Golema je potražnja za novim znanjem. Ako toga znanja nema ovdje, tvrtke će ga potražiti negdje drugdje. I u Hrvatskoj je na sceni mlada, inovativna generacija koja želi novu vrstu obrazovanja baš kao što i biznis traži određenu vrstu znanja. Spoj obrazovanja i potreba biznisa Južna Koreja prepoznala je još prije trideset godina i tada je počeo njezin uspon. Morate početi pitati biznis što mu treba, svijet je previše kompetitivan, ne možete si priuštiti da proizvode znanje koje nikomu ne treba.
