Robert Vučković

ZLATNA SU VREMENA PROŠLA JOŠ PRIJE NEKOLIKO GODINA. ZBOG KRIZE SE OSIGURAVA UGLAVNOM SAMO ONO ŠTO JE OBVEZNO, A STAGNACIJI I PADU PRIDONIJELA JE I LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA OSIGURANJA.

Država ne može snositi troškove zdravstvene zaštite ni dugoročno održavati standard mirovinskih davanja, stoga su dobrovoljno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje i životno osiguranje naša budućnost. U natoč očekivanjima ulazak Hrvatske u EU i još veća otvorenost osiguravateljskog tržišta nisu znatnije utjecali na pad premije osiguranja. Stanju na tržištu ipak su više kumovali drugi činitelji: šest godina krize, koja se osjeti u svim segmentima osiguranja, smanjenje životnog standarda i liberalizacija tržišta. Hrvatsko osiguravateljsko tržište stoga se moralo prilagoditi i strukturom i visinom premije. Kako se osiguravatelji osjećaju u sadašnjosti i što očekuju od budućnosti?

Jedan je od dugotrajnih ‘problemčića’ kriza koja je donijela ‘fin’ životni standard i tako osiguravateljima stvorila problem: osigurava se samo ono što je obvezno. Robert Vučković, izvršni direktor razvoja prodaje u vodećem osiguravatelju na tržištu Croatia osiguranju (CO), kaže da građani samostalno ne pokazuju inicijativu za osiguranje egzistencije u budućnosti.

Dodaje da dobrovoljna zdravstvena osiguranja imaju velik potencijal i strateški su vrlo važna za Croatia osiguranje. Za razliku od dodatnih zdravstvenih osiguranja, u kojima itekako osjećaju utjecaj krize, dopunsko zdravstveno osiguranje raste visokim dvoznamenkastim stopama. Premda je, primjerice, u susjednoj Sloveniji premija dopunskog osiguranja čak triput veća, Vučković kaže da u ovom trenutku Croatia osiguranje neće povećavati premiju.

Tržište se dalje pogoršava, i to ne samo u segmentu osiguranja motornih vozila. Pad cijena i gubitak prihoda ne vesele, ali bili su neizbježni. Osiguravatelji se novim okolnostima moraju prilagoditi u prvom redu smanjujući svoje troškove.

Društva za osiguranje ostvarila su zaračunanu bruto premiju od 6,6 milijardi kuna, što je pad od 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 71,2 posto ukupne premije, zaračunana bruto premija bila je 4,7 milijardi kuna, što je pad od 8,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunom bruto premijom od 1,9 milijardi kuna, koja bilježi pad 16,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U sklopu osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila najveći udio ima obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama (premija je 1,8 milijardi kuna i niža je 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Prosječna premija u obveznom osiguranju vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama iznosi 1207,31 kuna i za 19,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija bila je 1,9 milijardi kuna, što je rast od 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Poslovne teškoće ili čak situacije da ne mogu isplaćivati odštetu – naglašava. Slična upozorenja dolaze i iz Allianza, koji je vratio i prebacio prihode i dobit iz razdoblja prije krize. Veseli nas povećanje tržišnog udjela, ali i razočarava nemogućnost Hrvatske i hrvatskog tržišta osiguranja da bolje realiziraju svoje potencijale. Današnje stanje tržišta pokazuje daljnje pogoršavanje, ne samo u segmentu osiguranja motornih vozila – upozorava predsjednik Uprave Boris Galić. Kaže da je liberalizacija omogućila da se doista posluje na tržišnim osnovama i za sada je donijela dobre rezultate.

Naravno, pad cijena i gubitak prihoda ne vesele, ali bili su neizbježni. Osiguratelji se novim okolnostima moraju prilagoditi ponajprije smanjujući svoje troškove. Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawea Hrvatske, podsjeća na to da je ulazak Hrvatske u EU donio samo dio promjena koje su se najavljivale. Liberalizirano je tržište autoosiguranja, u kojem Grawe bilježi porast prodaje, i cijene premija počele su se slobodno određivati. Svi su osiguratelji uveli tzv. uniseks tarife, odnosno izjednačili cijene premije za žene i muškarce. U medijima se često najavljuje dolazak velikog broja stranih osiguratelja, napominje Pureta, ali to nije se dogodilo.

Učinci se tek trebaju vidjeti, kažu u Sektoru za bankarstvo, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) objavljuje popis pružatelja usluga iz drugih država članica za koje je zaprimila obavijest o namjeri pružanja usluga osiguranja u Hrvatskoj. Dosad je notifikaciju dostavilo 181 društvo za osiguranje i 314 društava za posredovanje ili zastupanje u osiguranju, no za sada se ne vide naznake promjena na hrvatskom tržištu osiguranja. Budući da još nema podataka o obujmu poslovanja hrvatskih društava za osiguranje na tržištu EU, odnosno o poslovanju društava za osiguranje iz drugih država EU u Hrvatskoj, u HGK konstatiraju da će učinci ulaska Hrvatske u EU na tržište osiguranja biti vidljivi nakon nekog vremena.

U idućem razdoblju možemo očekivati i nastavak konsolidacije, a mjere koje donosi zakonodavni i regulatorni okvir ‘Solvency II’ sigurno će utjecati na takav trend i sljedećih godina. Pureta vjeruje da će neka društva imati teškoća u provedbi tih mjera, zbog čega će njihov opstanak biti upitan: – Jedna od mogućnosti bit će spajanja i preuzimanja koja će provoditi kapitalno jača društva. Kad je riječ o proizvodima, već je sada veći interes za osiguranja od odgovornosti, a s oporavkom gospodarstva i klasična osiguranja života i imovine dobit će nov zamah.

Slično očekuju i drugi osiguratelji. Pretpostavlja se da će ‘Solvency II’ povećati potreban kapital, što bi moglo donijeti daljnje okupnjaivanje, dokapitalizacije ili drugačije promišljanje poslovne i investicijske politike, misli i Vučković iz CO-a. To bi moglo loše utjecati na male i srednje osiguratelje koji neće moći uložiti dodatan novac, no Vučković napominje da provedba ‘Solvency II’ u osigurateljskom sektoru ostavlja otvorena još neka pitanja, od kojih je važnije utjecaj na rast cijena proizvoda osiguranja i rezerviranja.

Također, procjenjuje da će se interes građana promijeniti s rastom standarda i da će se s većim gospodarskim rastom povećati interes za sva osiguranja poduzetnika i poljoprivrednika te imovinska osiguranja. Prilike u sve većoj svijesti o važnosti osiguranja svojih dragocjenosti – života, imovine, vozila i poslovne aktivnosti, vidi i Galić iz Allianza. Kaže također da bi bilo racionalno očekivati smanjenje broja konkurenata jer će se tržišni kolač i dalje smanjivati, no nije nužno da se u kratkom roku potvrde racionalna očekivanja.

Prodažne strukture u srednjem će se roku morati drastično promijeniti i prilagoditi novoj troškovnoj situaciji i digitalizaciji. Klijenti će tražiti i mogu očekivati bolju uslugu. Međutim, osiguratelji neće više moći davati neka obećanja, osobito u životnim osiguranjima, što su činili do sada – zaključuje Galić.