Kontroling u proračunu

Sudionici druge međunarodne konferencije o kontrolingu imali su priliku od nekih od najutjecajnijih svjetskih kontrolera čuti kako se mijenja i modernizira njihova uloga u suvremenom poslovanju.

Poseban gost u prvom dijelu konferencije bio je ministar financija Boris Lalovac, koji je, kako je rekao, i sam zaljubljenik u kontroling. Istaknuo je da bi volio da se kontroling može primijeniti u javnoj upravi i kako bi onda bilo mnogo lakše kontrolirati efekte subvencija koje se daju i onda bi se točnije znalo kako se troši 130 milijardi iz državnog proračuna. Ipak, nešto iz područja kontrolinga upotrijebit će se i u izradi ovogodišnjeg proračuna.

Sada trebamo vidjeti bez kojih troškova možemo, bez kojih moramo te koji su troškovi tu da pokrenu gospodarstvo. Dugo smo godina davali subvencije i ne znamo kakav je njihov utjecaj. Kada uzimamo od gospodarstva da bismo dali subvencije, moramo točno znati koji je efekt. Postavit ćemo jasan proračun da se vidi gdje se svaka kuna troši i kada tako postavimo, učinak će biti bolji – istaknuo je Lalovac i dodao: – Želje činovnika neograničene su, ali ove godine morat ćemo točno vidjeti što možemo ispuniti. Proračun je prije desetak godina bio upola manji, a sada ne živimo dvostruko bolje. Svi bi rekli da su tada živjeli bolje. Tu bi kontroling mogao pomoći. Recimo u zdravstvu, koje smo prije plaćali 12, 13 milijardi kuna, a sada 23 milijarde, a usluga nije bolja. Volio bih da sljedeći seminar bude simpozij o najboljim praksama u javnom zdravstvu.

Okupljene je pozdravila i Tatjana Kovač Klemar iz Ministarstva poduzetništva i obrta, koja je istaknula mjere namijenjene malom i srednjem poduzetništvu te je izrazila podršku koju im Ministarstvo daje. – Prepoznavamo kontroling kao bitnu funkciju za poboljšanje uspješnosti malog i srednjeg sektora. Kontroling ima strateški i operativni dio. Kada govorimo o strateškom dijelu, itekako planiramo naše pokazatelje. Planiramo mjere kao poduzetnički impuls te analiziramo što su mjere postigle – rekla je Kovač Klemar.

Dr. Raef Lawson, stručnjak za financije i menadžersko računovodstvo iz SAD-a, istaknuo je da se u kontrolingu sve više mijenja financijska uloga. Najvažnije su postale strategije, kao i smanjenje troškova. – Planiranje i analiza postaju najvažniji segment, kao i izvještavanje o poslovnim rezultatima. Sve je manje posla u financijskom računovodstvu, jer je četvrtina kontrolera uključena u donošenje strateških odluka. Jedna od najvažnijih vještina koju moraju posjedovati financijski sposobnost je strateškog predviđanja – istaknuo je Lawson. Lawson je rekao da će tehnološke inovacije u budućnosti biti najvažnije za konkurentnost poduzeća, a težište će biti na informacijama.

Herwig Friedag, nezavisni konzultant iz Njemačke, naglasio je važnost inovacija, koje su ključ budućnosti. To nisu samo novi proizvodi, nego i kanali prodaje. Ključno je raditi nešto novo. Bez ideje nema inovacije, ali ona se mora dokazati na tržištu. Kao ilustrativan primjer Friedag je spomenuo inovacije u poštanskim uslugama u Njemačkoj, gdje su se počele otvarati poštanske postaje u kojima obitelji dolaze po pakete i za to ne moraju više ići u poštu. – Vrlo često prava inovacija nema prostor na tržištu, ali ona donosi mnogo novca ako se tržišno do- kaže. Tako oko 15 posto inovacija na tržištu donosi 60-ak posto profita – istaknuo je Friedag.

Jürgen Faisst, izvršni partner u švicarskom poduzeću Hichert Partner, govorio je o potrebi poboljšanja izrade financijskih izvješća, koja moraju imati poruku, a nju treba prenijeti na prezentan način. Treba izbjegavati nepotreban podatke i brojke te u izvješća uvrstiti samo podatke koji nose poruku. – Treba osigurati vizualni integritet izvješća, odnosno ne prenijeti poruku o ‘mazanju očiju’ – naglasio je Faisst.

Malgorzata Podskrabi, direktorica kontrolinga u Volkswagen Poznanu, predstavila je tvornicu koja je nedavno otvorena. U izlaganju osvrnula se na praktičnu primjenu kontrolinga te otkrila što je to donijelo njihovoj tvornici. – Prvo, mi smo poslovni partner menadžera. Nije najvažnije sjediti u uredu ispred kompjutora, već se treba pojaviti i na proizvodnoj liniji i raspravljati sa zaposlenicima o mnogim temama kako bismo mogli razumjeti situaciju. Nije nužno koristiti se isključivo financijskim rješenjima, jer svi bi trebali razumjeti što govorimo. Menadžerima brojke treba predstaviti tako da ih razumiju i mogu upotrijebiti – rekla je Podskrabi.

Istaknula je da treba znati objasniti zašto ne ulagati u nova rješenja, jer financijske su brojke bitne, ali kontroleri nekad moraju gledati iznad njih. Objasnila je da surađuju sa svim razinama u kompaniji.

Ulrich Müller Bosom iz španjolskog UMB Consulting & Traininga osvrnuo se na izazove modernoga kontrolinga i primjenu kontrolinga u Španjolskoj. Istaknuo je da je Španjolska nakon krize krenula u oporavak, a plaće rastu više nego u nekim drugim zemljama Europske unije. No upozorava da će oporavak ovisiti i o situaciji u drugim zemljama jer to je jedan od ključeva oporavka. – Više se temeljimo na legalnom knjigovodstvu, a ne na financijskoj i ekonomskoj kulturi kontrole. To je ostavština diktature, a sada želimo da se položaj financijskih voditelja poveća i da uključi ono što nemamo. Često nemamo dovoljnu edukaciju o kontrolingu, a sada možemo promijeniti sliku – objasnio je Müller Bosom.

Mitka Mojsovska iz makedonske Kole govorila je o primjeni kontrolinga u njezinu poduzeću, koje je osnovano 1992. kao obiteljska tvrtka. Danas s dvije sestrinske tvrtke ima više od 200 zaposlenih i prodajno su orijentirane. – Zbog brzog rasta i povećanja prihoda uveli smo ERP rješenje 2008., a došli smo do toga da treba još više napraviti na tom području. Postalo nam je jasno da trebamo moderan i fleksibilan kontroling. Bilo je više unutarnjih i vanjskih razloga kao što su arhaičan način upravljanja potencijalom i zastarjelo računovodstvo – rekla je Mojsovska.

Hendrik Vater iz DHL Supply Chaina u Njemačkoj istaknuo je kako treba prepoznati trendove u upravljanju radnim kapitalom i njegovu važnost za kontroling. – Upravljanjem radnim kapitalom može se povećati likvidnost, što je bitno za samofinanciranje poduzeća – istaknuo je Vater, dodajući da je opasno kad su kompanije previše usmjerene na prodaju, a ne na radni kapital.

– Važno je komunicirati sa zaposlenicima i objasniti zbog čega je važno upravljanje radnim kapitalom, zahtijevajući kojem je moguće povećati konkurentnost poduzeća. U interesu je poduzeća da kupci plate fakture u roku, a bitno je da dobavljači budu zadovoljni danim predujmovima kako bi mogli opstati. Jako je važno razumjeti da je kad se govori o upravljanju radnim kapitalom riječ o upravljanju procesima – napomenuo je Vater. Radni kapital kontrolerima je važan zbog likvidnosti, a za poduzeća je važno da imaju novca za financiranje projekata.

Pitanje u jednoj anketi zaposlenicima bilo je koliko često menadžeri prezentiraju poslovne rezultate, a čak više od 50 posto njih reklo je vrlo rijetko. Na upit zaposlenicima kako se osjećaju nakon prezentacije rezultata, uvjerljiva većina zaposlenika rekla je da imaju negativne emocije, da su zastrašeni, ljutiti ili bespomoćni – upozorila je Vuković, ističući kako je jako važno da menadžeri predstavljaju rezultate što češće. Tijekom konferencije predstavljen je i natječaj za najbolji projekt kontrolinga u Hrvatskoj, koji za cilj ima poticanje kontrolerskih timova na promjene, na razvoj novih inovativnih rješenja koja pomažu menadžmentu na putu do uspjeha.

O povezanosti upravljanja i kontrolinga govorila je organizacijska psihologinja Dunja Vuković iz konzultantske tvrtke Ramiro. Istaknula je kako su neka istraživanja pokazala da je ključ motivacije zaposlenika u načinu kako menadžeri predstavljaju slabije rezultate.