FINOTEKA

Neretvanske mandarine najveći su hit ove jeseni. Proizvođači koji se oglašavaju na web-tražilici proizvođača domaće hrane Finoteka samo su u prošla tri tjedna prodali nekoliko stotina tona tog voća. Prodaji je zasigurno pomogla i vrlo popularna grupa na Facebooku ‘Neretvanske mandarine na Vaš kućni prag po 3 kune izravno od proizvođača’ nastala pod okriljem te tražilice.

Finoteka je s nekoliko prodavača organizirala dostavu mandarina šepeperima na određene punktove i već prvi dan akcije transportirano ih je stotinu tona.

– Ove godine nisam nikomu mogla prodati plodove svoga rada. Stanice za otkup surađuju s većim trgovcima, a i uvoz uništava nas male proizvođače – otvoreno govori 67-godišnja Neda Čulić iz Opuzena.

Kaže da je bila spremna baciti sve mandarine u Neretvu kad joj je zasvijedio mobitel. S druge strane bila je Valentina Oreški, koordinatorica projekta Finoteka, te joj je predložila poslovni plan koji joj je spasio sezonu. Nakon objavljivanja oglasa stvari su odmah okrenule nabolje.

– Javilo mi se dvoje ljudi iz Osijeka, a zatim još njih nekoliko iz Zagreba. Najveća je potražnja bila za mojim ekomandarinama – opisuje razvoj situacije proizvođača.

Slične priče mogu se čuti od drugih proizvođača voća i povrća, kojih je u Finoteci već više od dvije tisuće i taj broj stalno raste. Silvija Vidra iz međimurskog Lopatinca s web-tražilicom surađuje pola godine i njezina je prodaja u tom razdoblju skočila za 40 posto.

– Već dvije godine surađujemo s Finotekom i od tada nam se profit počeo za 20 posto – tvrdi Kristijan Čutić iz Novske koji se bavi preprodajom i prodajom prehrambenih proizvoda nastalih iz lješnjaka (namazi, likeri).

U jeku nedavne afere s ‘toksičnim limunima’ hrvatski građani sve se više počinju pitati kakva je uistinu kvaliteta i podrijetlo voća i povrća koje svakodnevno nalaze na policama trgovina. Velik uspjeh spomenute akcije s mandarinama dobar je podsjetnik na to da, barem kad je riječ o prehrambenim artiklima, potrošači ipak najviše vjeruju domaćim proizvođačima. Patka kupljena od kumice na Dolcu uvijek je poželjnija od argentinske govedine nabavljene u nekom od velikih trgovačkih centara, a nabava hrane bez posrednika za većinu je način kupnje koji najradije odabiru. Vjerojatno je tako razmišljao i Hrvoje Kolman kad je 2011. pokrenuo web-tražilicu Finoteka.com. Počela je kao volonterski projekt gotovo bez ikakvih ulaganja, a vrlo velik porast zanimanja bilježi upravo posljednjih mjeseci pa se danas više od dvije tisuće domaćih proizvođača koristi tom uslugom.

Spor autentičnih hrvatskih prehrambenih proizvoda i digitalne tehnologije čini se dobitnom kombinacijom i putokazom poduzetnicima u drugim sektorima. Finoteka rad temelji na izravnom kontaktu između naručitelja robe i proizvođača. Tako ste sigurni u kvalitetu i podrijetlo proizvoda jer znate što kupujete i od koga. Za proizvođače hrane to je oglašavanje besplatno. Naime, članarina za proizvođače koja se naplaćivala na početku projekta ubrzo je ukinuta. – Nijednom hrvatskom proizvođaču hrane ne želim ograničiti sudjelovanje u projektu. Ispostavilo se da su mnogi od njih u tolikim problemima da se nisu mogli uključiti zbog 150 kuna, zato je članarina ukinuta – tvrdi Kolman.

No poznato je da besplatnog ručka i oglasa – nema. Finoteka je zato potražila drugi izvor zarade i našla ga u gradovima i općinama. Nakon početnih teškoća s administracijom i kroničnim nerazumijevanjem novih projekata u hrvatskim ministarstvima stvari su krenule nabolje.

– Moram priznati da smo se potpuno koncentrirali na suradnju s lokalnim samoupravama. U posljednja tri mjeseca skloplili smo ugovore s više od trideset općina i gradova, a javljaju se i drugi koji žele surađivati s nama. Taj koncept funkcionira – objasnio je osnivač tražilice koja se većinom financira tako da trideset i dva grada i općine koji zasad sudjeluju u projektu plaćaju članarinu. Ona je u prosjeku nekoliko tisuća kuna i određuje se prema veličini mjesta. Tako Čakovac, najveći grad s kojim surađuju, plaća godišnju članarinu malo veću od 10.000 kuna.

U vrijeme u kojem su ekonomske prognoze za Hrvatsku crne, situacija za investitore nepovoljna, projekt koji u lokalnim zajednicama povezuje ljude koji žele doći do autentičnoga hrvatskog proizvoda po vrlo povoljnoj cijeni te tako radi iznimno korisnu stvar za hrvatsku poljoprivredu ne smije proći nezapažen.