Home / Poslovna scena / Najveća šteta ove godine od poplava, lani od oluja

Najveća šteta ove godine od poplava, lani od oluja

Lideri globalne osiguravateljske industrije nedavno su putem Financial Timesa poslali poruku svjetskim osiguravateljskim kućama da mnogo ozbiljnije shvate izazove klimatskih promjena te da ih pozicioniraju na relevantnija mjesta na ljestvici svojih usluga. Naime, od 330 globalnih osiguravatelja, prema istraživanju etablirane neprofitne organizacije Ceres koja se zauzima za održivo poslovanje, njih samo devet rangiralo je klimatske promjene kao važan osiguravajući faktor i uključilo rizike klimatskih promjena u svoje investicijske i risk-menadžment poslovne strategije. Bez obzira na to jesu li zagovornici globalnog zatopljenja ili zahvalnjenja, znanstvenici već dulje upozoravaju na sve više ekstremnih vremenskih prilika koje često završavaju katastrofama. Prirodne katastrofe i sve veći stupanj urbanizacije, prema Ceresovu izvještaju, prošle su godine prouzročili štetu od 125 milijardi dolara, s tim da je 31 milijarda bila pokrivena osiguranjima. Još će se dugo pamititi uragan Katrina iz 2005. koji je izazvao najveće gubitke u povijesti osiguravateljske industrije. Industrija je platila više od 40 milijardi dolara odštete za više od 1,7 milijuna zahtjeva osiguranika.

Godina katastrofa – 2011. Nakon 2005. godine 2011-ta je bila druga po redu najgora godina po prirodnim katastrofama uzrokovanim lošim vremenskim prilikama. Tada je svjetski poznati osiguravatelj Munich Re diljem svijeta sklapao ugovore o osiguranju protiv uragana, poplava, grada, potresa, suše i šumskih požara te neubojljive hladnoće, u vrijednosti od gotovo 150 milijardi dolara. Katastrofom se obično nazivaju događaji koji uzrokuju veliku prostorno koncentriranu štetu, vremenski povezanu, koji se neredovito ili rijetko pojavljuju, teško ih je unaprijed predvidjeti, pogađaju velik broj ljudi, a sanacija posljedica traje godinama. Iako je njihov stupanj učestalosti malen, šteta je golem. Osiguravajuća društva kažu da sve više odšteta moraju isplaćivati za štetu prouzročenu nevremenom. Budući da ljudi posjeduju sve više imovine, šteta koju treba nadoknaditi je veća. Stanovništvo raste i naseljava se na opasnim mjestima, poput obala rijeka. Prema podacima Croatia osiguranja, u prvih šest mjeseci ove godine najveći osigurani gubici uzrokovani prirodnim katastrofama u svijetu dogodili su se u SAD-u, s oko 55 posto osiguranih gubitaka, 23 posto osigurane štete dogodilo se u Europi, a 19 posto u Aziji. Podaci pokazuju i da je oko 39 posto globalnih ekonomskih gubitaka iz prve polovine ove godine pokriveno osiguravateljskim programima na privatnoj bazi ili uz državne poticaje, što je za gotovo deset posto više nego unatrag 10 godina kada je prosjek pokrivenosti iznosio 30 posto.

Jasno upozorenje Najviše štete prouzročile su vodene bujice zbog oluja (32 posto ekonomskih gubitaka i 46 posto osiguranih gubitaka). Najveće prirodne katastrofe zabilježene u svijetu u prvoj polovini 2014. izazvale su snježne oluje, poplave i suše.

Hrvatska po učestalosti poplava prati europske i svjetske trendove prirodnih katastrofa i po iznosu ukupne štete ove su godine na prvome mjestu poplave, a lani su to bile oluje. Croatia osiguranje je za štetu od oluja, nevremena i orkanskog vjetra u 2013. isplatilo 40-ak milijuna kuna. Za štetu od rizika poplave to je osiguranje do kraja listopada ove godine isplatilo oko 11 milijuna kuna. Očekuje se da će do kraja godine isplaćena šteta po riziku poplave premašiti 2010. u kojoj je ona bila veća od 14,5 milijuna kuna – navode u Croatia osiguranju.

U Hrvatskoj je najčešći veliki prirodni rizik upravo onaj od poplave, koji osiguravatelji nude kao dodatni rizik za osiguranje imovine. Ipak, vrlo malo Hrvata ima osiguranje od toga, a uglavnom se osiguravaju oni koji smatraju da su izloženiji tom riziku.

Ove smo godine imali i slučaj prirodne katastrofe zaleđivanja u Gorskom kotaru. Najveća šteta nastala je na električnim vodovima, dalekovodima i stupovima. HEP, koji prema objavljenim podacima procjenjuje štetu na 50 milijuna kuna, nije osiguran od tog rizika još od 1993. Također malo je kućanstava u Gorskom kotaru osigurano od rizika snježne lavine i pritiska snijega, što se ugovara kao dodatno osiguranje u osiguranju imovine na polici požara, dok je u polici kućanstva pritisak snijega rizik koji je automatski pokriven – objašnjavaju u Croatia osiguranju, u kojem se u posljednje četiri godine bilježi porast osiguranja od poplave, iako još brojna kućanstva nisu osigurana.

Moguća rješenja Nakon katastrofe koja je ove godine zahvatila Slavoniju osiguravateljima stižu češći upiti za osiguranje od poplava. Onima koji su imali polici štetu su navodno osiguravatelji pokrili u roku od 15 dana. U Merkur osiguranju također bilježe sve veći interes građana, ne samo s nedavno pojavljenih područja nego i iz cijele kontinentalne Hrvatske, za proširenje pokriće osiguranja u slučaju poplave. Kažu da u Hrvatskoj trebaju postojati 25 osiguravajućih društava, od čega njih 18 osigurava imovinu. Prema tome, rizik se putem svih društava i osiguranika disperzira. U Allianzu su svjesni klimatskih promjena, no kažu da Hrvatska za sada još nije iskusila te posljedice u većim razmjerima te da je šteta nastala od poplava 2014. velikim dijelom posljedica i drugih faktora, poput kvalitete stambene gradnje i sigurnosnih sustava.

Posljednjih mjeseci svjedoci smo velikih kiša i poplava i to bi trebalo biti upozorenje građanima u Hrvatskoj da svoju imovinu osiguraju adekvatno. No rano je govoriti o trendovima, posebice ako uzmemo u obzir klimatski pojas u kojem se Hrvatska nalazi. Klimatske promjene sve više utječu na osiguravajuća društva jer svoje proizvode moraju prilagoditi tome, no za globalne kompanije to nije novost. Allianz posluje u 70 država u svijetu i svjesni smo kada se u bilo kojoj od njih dogodi vremenska nepogoda. Pratimo razvoj klimatskih promjena i tome prilagođavamo svoj profil, uzimajući u obzir sve rizike pri dizajnu proizvoda – objašnjavaju u Allianzu. Iz Wiener osiguranja odgovorili su nam da baš i nisu primijetili da se tema klimatskih promjena pojavila u krugovima hrvatske osiguravateljske industrije, pa stoga hrvatskim korisnicima i ne nude takve usluge. Osiguravatelji se slažu da u Hrvatskoj trebaju postojati konkretno osiguravateljsko rješenje na državnoj razini za slučaj prirodnih katastrofa. Modeli koje bismo možda mogli preuzeti od susjednih zemalja jesu stvaranje ‘poola’ (neke vrste fonda) za osiguranje prirodnih nepogoda, uz sudjelovanje države, kao što to postoji u nekim europskim zemljama. Druga je mogućnost uvođenje obveznog osiguranja zgrada i ostale imovine od rizika prirodnih katastrofa, poručuju osiguravatelji. Direktor američke podružnice tvrtke Munich Re Tony Kuczinski otišao je korak dalje te izjavio da, iako su klimatske promjene kompleksan rizik za osiguravatelje, on u njima vidi i poslovne prilike. Osiguravatelji bi, kaže, trebali preuzeti lidersku ulogu u osvješćivanju građana o klimatskim promjenama, ne samo da transferiraju rizike nego i da ponude rješenja koja bi te rizike smanjila.