Hrvatsko je gospodarstvo u deflaciji, prvi put u dvije generacije. Vlada i monetarna vlast moraju pokazati inventivnost i odlučnost da pokrenu gospodarstvo nego i u vodećim svjetskim ekonomijama. Ilustracije radi, u 46 zemalja koje provode monetarnu politiku planiranja inflacije (inflation targeting), u njih 30 ostvarena je niža stopa inflacije od ciljane. Čak i u kineskom gospodarstvu ostvarena inflacija od dva posto dvostruko je niža od ciljana četiri postotka. Uz to što se i velika gospodarstva suočavaju s opasnostima, EU je izloženija opasnosti: u rujnu ove godine devet njezinih članica ostvarilo je negativnu stopu rasta potrošačkih cijena. Prosječna inflacija u eurozoni iznosi samo 0,3 posto, što je vrlo blizu kritične granice.
Rijetko se ekonomisti u nečemu slažu kao u ocjeni da je deflacija opasnija bolest od inflacije. Prema načinu manifestiranja, deflacija je proces kumulativnog pada potrošačkih i drugih cijena. Deflacija ne dolazi naglo u šokovima; puzajući je to proces. Potrošači, investitori u nekretnine i kapitalna dobra te svi drugi tržišni akteri očekuju daljnje smanjenje cijena i suzdržavaju se od kupnje. To izaziva negativne posljedice: opadanje proizvodnje, smanjivanje trgovine, povećanje nezaposlenosti, deficite budžeta, opadanje investicija, realan porast dugova, nelikvidnost, gubitke, stečajeve. Nastupa ekonomsko ‘mrtvilo’, strah od budućnosti, demotiviranost i besperspektivnost.
