Tri načina opolođivanja viška na računu

Najveća zarada postiže se prijevremenim plaćanjem dobavljača. Ako s neočekivanim priljevom novca platite dobavljača prije roka, možete na tome zaraditi pet posto. U što god uložili taj višak samo na nekoliko dana, sve je bolje nego da novac stoji na računu.

Svaki poduzetnik koji zbog nekog razloga dobije novac na račun i ne mora ga upotrebljavati nekoliko dana, prije svega trebao bi ga ‘uložiti’ u svoje dobavljače. Primjerice, poduzetnik na računu u nekome trenutku ima 500.000 do milijun kuna, a ne trebaju mu neko vrijeme. Prvo neka plati svoja dugovanja prema dobavljačima. Nazove i kaže: Dobar dan, danas imam novac na računu u banci, a vaš račun koji imam dopijeva tek za 30 ili 60 dana. Želite li novac odmah danas? Ako da, koliki mogu dobiti popust? Na taj način poduzetnik nešto što je stajalo sto može platiti 95. Tako viškom novca na računu upravlja konzultant i poduzetnik Saša Cvetojević.

Iako taj način možda zvuči malo sitničavo, to je ‘win-win’ situacija. Poduzetnik koji je dobio uslugu ili proizvod plati svoj račun mnogo prije dospijeća i riješi se te obveze, a onaj koji je isporučio uslugu ili proizvod novac dobije mjesec ili dva prije nego što je očekivao. Iako nije dobio punu cijenu, nego za tri ili pet posto manju, opet ostaje činjenica da je novac dobio ranije nego što je očekivao. I to je osnovni temelj upravljanja novcem, smatra Cvetojević, koji taj način naziva ‘ulaganjem’ u dobavljače. A takvu vrstu ulaganja trebali bi raditi svi poduzetnici i institucije.

Nedavno je, naime, dogovoreno da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) napusti državnu riznicu i od početka iduće godine imat će svoj vlastiti račun. Preko tog računa trebalo bi proći oko 22 milijarde kuna na godinu. Prema sadašnjim informacijama, kompromis ministra zdravlja Siniše Varge i ministra financija Borisa Lalovca napravljen je tako da Lalovac može raspolagati viškom novca na računu HZZO-a u slučaju da za treba za državni proračun. A to je tek nevjerojatna nebuoloza.

Izlazak iz riznice HZZO-a nije napravljen da bi se viškom novca moglo prema potrebi koristiti Ministarstvo financija, to je glupost. Novac HZZO-a mora se upotrebljavati isključivo za zdravstvene svrhe. Sada kada HZZO bude upravljao tim novcem, ima priliku poplaćati sve dugove iz prijašnjih godina i uštedjeti – smatra Cvetojević.

Novcem se mora upravljati iznimno odgovorno i kvalitetno. U situaciji kada se na poslovnom računu nađe neki viška novca, bilo da je riječ o poduzetniku, bilo o ministru, taj novac mora se sačuvati i zaštititi. Biznismeni u tim slučajevima razmišljaju i kratkoročno i dugoročno, ovisno o količini novca i o mogućnostima.

Velike privatne kompanije, primjerice, imaju širi spektar mogućnosti. Koriste se ne samo depozitima i oročnjima, nego i tržištem kapitala. Novcem poznatoga hotelskog lanca Valamar Riviere upravlja riznica kompanije. Pritom jako se pazi na rizik financijskih instrumenta u koje ulažu, a sve odluke donose se ovisno o trenutačnom stanju na tržištu. Član Uprave Valamar Riviere Marko Čižmek kaže da su trenutačno većinu viška novca oročili u bankama, a manjim dijelom kupili su i državne obveznice.

Koriste se i repo transakcijama. Osim repo transakcija, Valamar Riviera, kaže Čižmek, višak novca ulaže i u vlasničke vrijednosnice. Ericsson Nikola Tesla, koji ima službenu politiku upravljanja novcem, višak novca na računu ulaže u depozite u bankama i novčane fondove.

Oročenje za tvrtke treba razlikovati od oročenja za privatne osobe. Građani mogu oročiti novac na minimalno mjesec dana, a poduzetnici i na mnogo kraće. Naime, poduzetnik sa 100.000 kuna na računu ima solidnu pregovaračku poziciju prema banci i banke u takvim slučajevima dogovaraju oročenja na dan, tri, sedam ili deset. Ovisno koliko poduzetniku treba – ističe Cvetojević. Takva kratkoročna oročenja i uvjete poduzetnik dogovara s bankom, a sve ovisi o iznosu i vremenu oročenja. Iako banke za poduzetnike načelno odobravaju oročenja na najmanje 15 dana, može se dogovoriti i manje. Ako poduzetnik novac samo drži na računu, godišnja kamatna stopa u tom slučaju iznosi tek 0,2 posto.

Treća opcija prebacivanje je viška novca u novčani fond. Ti fondovi nemaju ulaznu i izlaznu naknadu, kamatne stope veće su nego na oročnjima u bankama, a novac je dostupan u svakome trenutku. Ulaganjem u novčani fond novac se štiti od inflacije – zaključuje Cvetojević.

U Hrvatskoj postoji 20 novčanih fondova, bilo da su u kunama, eurima, bilo u dolarima. Imaju imovinu od nekoliko milijardi kuna. Iako im prinos u ovoj godini ne prelazi jedan posto, a lani u rijetko kojem slučaju 1,5 posto, ipak su atraktivniji nego kamate ‘a viste’ od 0,2 posto na godinu, koju banka daje ako novac samo stoji na računu. Ovisno o stanju na računu i na tržištu, u Atlantic Grupi uvijek razmatraju četiri opcije. Jedna je da novac zadržimo na računu ako je riječ o kraćim razdobljima, druga da novac oročimo, treća da uložimo u neki od novčanih fondova, a četvrta da vratimo operativne kratkoročne kredite – objasnio je Davor Oršić, direktor Korporativne riznice Atlantic Grupe.

Ističe kako pri svakoj odluci uzimaju u obzir koliko traje razdoblje povećane likvidnosti i koliko se isplati uložiti taj novac. Višak novca na računu ulažu i kompanije u državnom vlasništvu. Hrvatska pošta to samostalno radi, a svoje poteze i likvidnost planira mjesečno i godišnje. Ovisno o tome koliki je višak, tako se planira i plasman na financijsko tržište. Raspoloživa novčana sredstva ulažemo u niskorizične, kratkoročne i visoko likvidne financijske instrumente, novčane fondove te depozite kod banaka – kažu u HP-u.

S druge strane, neke kompanije ne mogu upravljati viškom novca, kao što je primjerice HŽ Cargo, koji je također u državnom vlasništvu. HŽ Cargo je, nažalost, u situaciji da ne raspolaže viškom novca na računu. Svim primicima koristimo se za podmirenje obveza društva ili za isplatu plaća radnicima. S poslovnom bankom razmatramo koje su sve opcije na raspolaganju u slučaju da dođemo u takvu situaciju – objašnjavaju iz HŽ Carga.

Bez obzira na to je li riječ o malom poduzetniku ili velikoj kompaniji, o privatniku ili državnom poduzeću, upravljanje novcem ključno je za napredak. Tko to u ovim vremenima ne radi dobro, nažalost, teško će uspjeti u biznisu. Jer kada se dogodi takva situacija da poduzetnik uistinu ima viška novca na računu i taj mu novac ne treba nekoliko dana, najgore što može napraviti jest držati ga na računu.