Brendovi svoje trgovine pretvaraju u svojevrsnu scenu na kojoj se ne prodaju proizvodi, nego iskustvo i doživljaj. Shvatili su, naime, da su ulaganjima u online kupnju izgubili kupce u stvarnom svijetu.
Procvatom online trgovine i, naravno, nezaobilaznih društvenih mreža trgovci bilo koje vrste nastoje uloviti pragmatične kupce koji omiljenim šopingom smatraju onaj s kauča. Svaki brend koji drži do sebe omogućuje virtualnu kupnju potičući je akcijama, sniženjima, ‘newsletjerima’ i članstvima, ali u posljednje vrijeme mnogi kao da shvaćaju da su zbog ulaganja u online šoping izgubili kupce u stvarnom svijetu. S misijom da sjede na dva stolca, da rastu i u virtualnom i u zemaljskom svijetu, trgovci su se počeli razbacivati sintagmama poput ‘dodane vrijednosti’, ‘iskustvenog šopinga’, a odnedavno se sve češće čuje i kovanica ‘maloprodajni teatar’. Drugim riječima, brendovi, pogotovo oni koji se svrstavaju u kategoriju luksuznih, svoje trgovine pretvaraju u svojevrsnu scenu na kojoj se ne prodaju proizvodi, nego iskustvo; gdje su trgovci glumci koji pozivaju kupce na sudjelovanje u stvaranju nezaboravnog sadržaja te tako običan šoping pretvaraju gotovo u umjetnost, umjetnički doživljaj.
Kako piše portal Brandtrackmedia.com, brendovi na prodajnim mjestima nastoje ujediniti mirise, okuse, dodire i zvukove, ponuditi multidimenzionalno, uzbudljivo iskustvo šopinga. Šoping postaje nešto više od klasične interakcije prodavača i kupca – postaje mjesto na kojem se susreću umjetnost, dizajn, trgovina, digitalna tehnologija i, naravno, potrošačka psihologija. Vlasnici brendova nadvaju se da će pretvaranje običnog šopinga u iskustvo nalik na odlazak na kazališnu predstavu ili poseban event od kupaca stvoriti obožavatelje koji će zatim na društvenim mrežama preuzeti ulogu promotora, odnosno njihovih ambasadora, te i tako povećati ukupnu prodaju. Kultni lanac Selfridges jedan je od prvih brendova koji su odlučili prihvatiti sintagmu ‘maloprodajni teatar’ pa je svoje trgovine tijekom Festivala mašte u siječnju i veljači proglasio ‘portalima kreativnog uma’. Tijekom tog festivala šopinga kupcima je predstavio koncept ‘bez buke’ i s nekoliko brendova koji su sudjelovali u kampaniji uklonio logotipe, ugasio bučnu glazbu, pozvao kupce da kupuju u miru te se tako izlijeće od blagdanske šoping-groznice. O tome jedinstvenom iskustvu kupovanja raspisali su se svjetski mediji, što je tvrtki osiguralo i vrijedan PR te titulu brenda inovatora.
Selfridges nije jedini brend koji se može pohvaliti tom titulom. Modna tvrtka Burberry također se smatra rodočelnicom pokreta preobrazbe šopinga. Primjerice, kupcima je na prodajnome mjestu na instaliranim uređajima iPad osigurala prijenos uživo revije ovogodišnje jesensko-zimske kolekcije te im omogućila kupnju proizvoda u stvarnom vremenu. Kineski brend K11 otvorio je mnogo takozvanih umjetničkih šoping-centara u kojima se ‘umjetnost, ljudi i priroda stajaju u harmoniji’. To se stapanje, dakako, odnosi na besprijekorno uređene trgovine pomno odabranih, uglavnom luksuznih brendova čiji se izlozi izmjenjuju s onima lokalnih umjetnika ili finih restorana koji nude ukusnu organsku hranu. Ipak, najveća atrakcija kineskoga umjetničkog šoping-centra golem je vrt usred foajea u kojem se uzgaja hrana namijenjena njegovim restoranima. Hrana je element diferencijacije i Breuninger, njemačkoga trgovinskog brenda koji uz dobar šoping kupcima nudi sjajna mjesta za dobru ‘mezu’. Svaki restoran pomno je uređen – u otvorenim kuhanjama visoki su hladnjaci prekrani svježim namirnicama (imaju staklena vrata, svojevrsni su izlozi), a osim klasičnih njemačkih jela u trgovinama se mogu kušati azijski i europski specijaliteti; kupci se također mogu odmoriti, jesti ili slaviti u privatnim prostorijama.
Brandtrackmedia navodi da je otvorenje restoran rana u šoping-centrima i trgovinama strategija koju prihvaća sve više brenda (sjetimo se samo poznatih ‘čuvi’ iz Ikee), i to ne samo zato što žele nahrani svoje kupce nakon iscrpljujućeg šopinga nego zato što ih žele natjerati da se socijaliziraju na njihovim prodajnim mjestima i počnu ih doživljavati kao nešto mnogo više od trgovine.
Luksuzni brendovi pak nastoje privući kupce nove, mlađe generacije pa umjesto hrane na prodajnom mjestu uvode visoku tehnologiju, odnosno visokotehnnološko iskustvo poput proširene stvarnosti, 3D ispisa i drugih modernih čudesa. Također nastoje povezati sve platforme, potaknuti kupce na interakciju, tvitanje, bloganje ili apdejtanje statusa na Facebooku. Zanimljivo je i što s pretvaranjem trgovina u ‘high-tech’ scenu neki brendovi zaposlenike pretvaraju u prave glumce koji bi trebali privući pozornost publike. Glamurozni lasvegaški brend SuitSupply svoje je glamurozne izloge s muškim odijelima upotpunio oku ugodnim krojačima koji ondje šiju košulje, kravate i odijela. Ne treba ni spominjati koliko je to stvaranje kolekcije na licu mjesta privuklo pozornost kupaca, ali i slučajnih prolaznika. Kultni njujorški staličarski brend Godiva napravio je sličnu stvar angažiravši staličare koji su slastice pripremali sjeđeci u izlozima na Petoj aveniji. Uza spomenute brendove mediji su pohvalili trgovine Whole Foods koje su unatoč rastu tržišta za samo jedan posto uspjeli ostvariti rast prihoda od petnaest posto. Tajna je, tvrde, u pretvaranju trgovina u mjesto interakcije s kupcima. Pretvaraju se u scene na kojima kupci mogu pomirisati, dotaknuti i kušati baš svaku stvar koja se nudi na policama, pa čak i uroniti slasnu organsku jagodu u fontanu od čokolade s visokim postotkom kakaa ili s čašom vina u ruci gledati kako se pripremaju i pakiraju ukusna jela od riba i morskih plodova (kupiti ih mogu zamrznute). Drugim riječima, Whole Foods uspio je u tome da se njihovi kupci osjećaju posebno. Brendovi koji priređuju besplatne predstave na prodajnim mjestima, ugađaju osjetilima kupaca i nude im nezaboravno iskustvo bit će višestruko nagrađeni porastom prodaje, ali i, vrlo vjerojatno, besplatnim PR-om, što medija, što zadovoljnih potrošača koji će ih pohvaliti na društvenim mrežama i forumima. Istina je da je transformacija trgovina u teatre skupa, ali to je jedini način da brend ostane dugoročno relevantan i nepokošen konkurencijom ili procvatom online prodaje.
Završena je nagradna igra Peugeot Hrvatske i tjednika Lider. Sretna dobitnica vikenda u Rovinju je Andrijana Lepka, koja će tamo otići s Novim Peugeotom 508, a dm je osvojila titulu najpoželjnije tvrtke s Liderova popisa petsto najboljih.
Završena je nagradna igra Peugeot Hrvatske i tjednika Lider u kojoj je glavna nagrada vikend za dvije osobe u Rovinju uz Novi Peugeot 508. Sretna dobitnica Andrijana Lepka će se s novom 508-icom i punim spremnikom goriva zaputiti u Rovinj u kojem će uživati u savršenom vikendu za dvoje.
Ovo je veliko iznenađenje za nas, vrlo smo sretni što smo dobili tu nagradu. U posljednje vrijeme dogodile su nam se lijepe stvari: suprug se zaposlio i idemo na vikend u Lone Novim Peugeotom. Inače, i sami smo vlasnici Peugota, a sad ćemo vidjeti kako izgleda novi model, već od našega. U natjecanju sam glasovala za dm i očito je da smo oboje pobjednici izbora – izjavila je dobitnica Andrijana Lepka. Sudionici nagradne igre birali su najpoželjniju tvrtku s Liderova popisa petsto najuspješnijih tvrtki na internetskoj stranici www.peugeotlider.com, za što je glas dalo više od 350 glasača. Najviše glasova i u skladu s tim jednomjesečnu uporabu Novog Peugeota 508 dobila je tvrtka dm.
Novi Peugeot 508 u Hrvatsku je stigao sredinom listopada. Odlikuju ga nov izgled, inovativna oprema i novi motori Euro 6.
