Tvrtke koje najbrže rastu u Ekohrani

Nijedna branša nema toliki udio tvrtki s dvoznamenkatim rastom. Kad se tomu dodaju uspješni startupovi, ubrzan razvoj odjela zdrave hrane u trgovinama te velike neobrađene i nezagađene poljoprivredne površine, ekološka proizvodnja hrane mogla bi postati hrvatski izvozni brend.

Dvoznamenkasti rast prihoda danas je nedostižan većini tvrtki i djelatnosti u Hrvatskoj, no tržište organskih ili ekoproizvoda – od proizvodnje do prodaje – bilježi upravo takav, strelovit uspon. Dvadesetak većih proizvođača lani je raslo od 14 do 280 posto! Doda li se tomu velik rast odjela zdrave hrane u trgovačkim lancima, organska hrana najpropulzivniji je dio hrvatskoga gospodarstva.

Hrvatska je 2011. zabilježila najveći rast prodaje ekoloških proizvoda u Europi, i to 20 posto u odnosu na 2010., kad je promet bio 69 milijuna eura. U 2012. bili smo također visoko na ljestvici europskih tržišta po udjelu ekoproizvoda, koji je kod nas bio 2,2 posto. Upravo taj niski udjel dodatni je argument za tvrdnju da to područje ima golem prostor za rast. Zato ne začuđuje što broj certificiranih ekoloških proizvođača kod nas (većinom je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – OPG-ovima) raste iz dana u dan. Primjerice, 2002. bila su registrirana samo dva ekološka proizvođača, a samo ove godine registrirano je 255 novih, pa su danas 1864 na popisu Ministarstva poljoprivrede.

Trenutno imamo 3,12 posto obrađivih poljoprivrednih površina s ekološkim uzgojem. Na njima se najčešće uzgajaju žitarice, voće, grožđe i masline, a uzgoj ekološkog povrća smanjuje se jer to ulaganje nosi najveći rizik. Hrvatska želi postići osam posto takvih površina do 2016., no nismo sigurni da je to ostvarljivo u tom roku. Država je dosad ekološku proizvodnju poticala iz proračuna. Sad će ekološke potpore financirati Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pa naši ekoproizvođači mogu očekivati veću potporu – dobivat će 20 posto više novca od konvencionalnih poljoprivrednika. Planira se također donošenje novoga zakonodavnog okvira do sredine 2017. koji bi ekoproizvođačima trebao olakšati administrativni dio posla, postrožila bi se kontrola tržišta i proizvodnje, ali i ujednačila pravila igre za sve iz tog sektora.

GfK-ovo istraživanje iz 2012. pokazuje da 15 posto ispitanika povremeno kupuje ekoproizvode iako su oni od 30 do 100 i više posto skuplji od konvencionalnih, posebice brendirani proizvodi svjetskih proizvođača. Anketno istraživanje magazina Jatrogovac i agencije Hendal iz rujna 2013. pokazalo je da je svaki deseti ispitanik redovito kupuje takve proizvode, a čak 84,7 posto anketiranih ističe da im je važno da budu hrvatskog podrijetla. Zato trgovački lanci na policama imaju i domaće ekoproizvode. Konzum ima najveći asortiman zdrave hrane, više od devetsto proizvoda, od čega je 120 proizvoda Ekozone, brenda razvijenog u suradnji s tvrtkom Biovega. Namjerava i dalje širiti ponudu i bilježi rast prodaje od deset posto na godinu. I Spar, Kaufland i Billa bilježe rast, zbog čega će širiti asortiman.

U segmentu ekoproizvoda najjače su drogerije Müller i dm. U Mülleru imaju nekoliko tisuća bioproizvoda, među kojima su i domaći brendovi poput Nikela, Enciana i drugih. Ondje navode rast prodaje prehrambenih proizvoda od 10 do 25 posto i kozmetike od 20 posto u prvoj polovini godine. U dm-u imaju više od 1300 takvih proizvoda, od kojih je pola iz segmenta prehrane. Menadžerica za asortiman osviještene prehrane u dm-u Tanja Hrvojević kaže da su im cijene od 10 do 30 posto više od konvencionalnih, ali da bi lježe godišnji rast veći od 10 posto. Na policama imaju i domaće proizvođače, a upravo je završen dm-ov natječaj na kojem je odabrano još devet ekoloških proizvođača (OPG-ova) čiji će se proizvodi naći u tome drogerijskom lancu.

I dok se većina domaćih proizvođača bori kako bi njihovi proizvodi ušli u trgovačke lance, najpoznatiji OPG-ovac i prvo certificirano ekološko imanje u Hrvatskoj Eko Sever odlučio se fokusirati isključivo na vlastitu distribuciju. Osim prodajnih mjesta na zagrebačkim tržnicama i svoje tri trgovine na zagrebačkom području ima internetsku prodaju i dostavu na kućnu adresu već više od petnaest godina, a ove godine uveo je dostavu svog voća i povrća na više od sedam tisuća mjesta u cijeloj Hrvatskoj. Mario Sever otkriva nam da surađuju s dvije tvrtke, austrijskom i talijanskom, putem kojih njihovi proizvodi dolaze u trgovine diljem Europe. Zbog toga namjeravaju povećati proizvodnju, pri čemu računaju i na povlačenje sredstava iz fondova EU. Iako je njihova hrana u prosjeku skuplja za 30 posto od konvencionalne, Sever napominje da bez obzira na pad kupovne moći građani žele biti sigurni u hranu koju kupuju, a ekološki certificirana hrana pruža im, tvrdi, tu sigurnost.

I vlasnik tvrtke Banovina Agrar Davor Krznarić, koji se bavi ekološkim uzgojem goveda i svinja u Vojniću, ne namjerava prodavati svoje meso u trgovačkim lancima jer smatra kako će teško proći s dvostruko višom cijenom u trgovinama orijentiranima na prodaju mesa po akcijskim cijenama, stoga razmišlja o otvorenju mesnice u Zagrebu i o web-trgovini s dostavom mesa na kućnu adresu.

Pionirka zdrave prehrane u Hrvatskoj jest Biovega. Supružnici Jadranka Boban Pejić i Zlatko Pejić u ponudi imaju oko dvije tisuće proizvoda koje distribuiraju u vlastitom lancu trgovina bio&bio, supermarketima, trgovinama zdravom hranom i ljekarnama. Imaju i vlastite robne marke. Planiraju, otkriva nam Jadranka Boban Pejić, pokrenuti i širiti uzgoj, preradu i proizvodnju na ekomanju Zrno pokraj Vrbovca. Istočno da ekološki proizvodi mogu nositi taj certifikat samo ako neovisni certifikatorski nadzor potvrdi da su se poštovali svi standardi ekološke proizvodnje, pri čemu je okoliš ostao sačuvan, a namirnica čuvana, prerađivana i pakirana prema kriterijima za ekoproizvod. Upozorava kako se zloporaba događa na tržnicama i mjestima slobodne prodaje na kojima se ‘eko’ upotrebljava za sve što je iz domaće proizvodnje iako je namirnica tretirana raznim sredstvima. Smatra da mjerodavna ministarstva i službe moraju postrožiti provjere i kontrole.

Raste i prvi hrvatski supermarket organskih proizvoda Garden (četiri prodavaonice u Zagrebu). Bavi se maloprodajom i veleprodajom ekoproizvoda europskih i domaćih proizvođača, a uveo je i privatnu marku Garden.

Hrvat sa stalnom adresom u SAD-u Neb Chupin, vlasnik tvrtke Hermes International, proizvodi ekodžemove i namaze Dida Boža koji se mogu naći na policama svih većih trgovačkih lanaca ne samo u Hrvatskoj nego i na tržištu SAD-a, Azije i Europe, ali pod brendom Dalmatia. Uspoređujući tržišta, ističe kako su Hrvati napredni kad je riječ o svijesti o prednostima ekoloških namirnica pa će unatoč tanjim novčanicima izdvojiti novac za takve proizvode. Uskoro se sele u novi proizvodni pogon u industrijskoj zoni Sračincu kako bi osigurali proizvodnju i povećali kapacitete.

Vlasnik voćarskog centra Ivković Franke Ivković na godinu proizvodi 700 tisuća litara soka od jabuka, svake godine podiže novih pet hektara nasada jabuka i ima više od 50 sorata jabuka; njegovi su prirodni sokovi u svim većim trgovačkim centrima. I on je zadovoljan rastom prihoda.

Da je isplativo baviti se ne samo proizvodnjom nego i prodajom ekoproizvoda, pokazuje primjer trgovine i web-dućana Bio svijet iz Zadra. Suvlasnik tvrtke Marin Medić kaže kako njihovi kupci dolaze iz svih slojeva društva, pretežno su to žene. Dok starije osobe više kupuju hranu, mlada populacija kupuje kozmetiku i dodatke prehrani. Iako surađuje s domaćim ekoproizvođačima, Medić ističe da naši proizvođači nemaju hladnjače ni skladišta, što bi znatno povećalo ponudu i snizilo cijenu transporta, pa tako i cijenu proizvoda na policama. Posebna je priča miniljekara Veronika iz Desinića, jedina mljekara u Krapinsko-zagorskoj županiji. Još nema ekocertifikate, ali kupci su je prepoznali kao proizvođača zdravih mliječnih proizvoda. Vlasnik Mladen Šurbek objašnjava da mlijeko ne homogeniziraju i ne dodaju razne kemikalije kao u komercijalnoj proizvodnji. Svaki dan prerade oko 22 tisuće litara mlijeka i u ponudi imaju 24 mliječna proizvoda. Do sredine 2015. namjeravaju otvoriti novi pogon na 1500 četvornih metara kako bi povećali proizvodnju. Tada će pokrenuti i certificiranje svojih proizvoda. Imaju vlastitu distribuciju na 29 prodajnih mjesta na tržnicama i kioscima i upravo otvaraju desetu trgovinu delicatesama u zagrebačkoj Ilici. I oni mogu zadovoljno trljeti ruke jer su im lanjski prihodi narašli za 22 posto.

Ipak, priča o organskom uzgoju ima dvije strane. Unatoč rastu interesa malih proizvođača ekološka proizvodnja još nije dovoljna za velik biznis. Tako se nedavno Stefan Hipp, suvlasnik najpoznatijega svjetskog proizvođača dječje organske hrane, u Lideru požalio da njegova Vivera sve sirovine za proizvodnju u Glini mora uvoziti jer ne može naći dovoljno organski uzgojenih sirovina. A to je još jedan poticaj za takvu vrstu proizvodnje.