Hvatanje rokova za gospodarenje otpadom

Na susretu gradonačelnika i poduzetnika u studenome u Šibeniku jedna od ključnih tema bit će problematika održivoga gospodarenja otpadom.

Hrvatska do kraja 2018. mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom te osigurati minimalno 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. Da bi se ti ciljevi postigli, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji je stupio na snagu u srpnju 2013., definirao je brojne obveze i rokove za sve dijelove sustava. Ispunjavaju li oni svoje obveze, mogu li se dostići zacrtani ciljevi? Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, vjeruje da može.

S obzirom na pomake u uspostavi cjelovitoga gospodarenja otpadom u posljednjih godinu dana, čije će detalje Radović Josić otkriti na konferenciji 48 sati – šesti susret gradonačelnik i poduzetnika, koja se održava od 12. do 14. studenoga u Šibeniku, danas gotovo 80 posto građana ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada. – To je veliki skok u odnosu na 2012. kada je to imalo samo njih 45 posto. Podaci govore da je moguće dostići cilj od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada do 2020. – ističe Radović Josić.

Da lokalna samouprava ubrzano radi, potvrđuje i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića. – Danas je već više od 270 gradova i općina u visokom stupnju realizacije ciljeva za 2018. i sigurni smo da ćemo ispuniti očekivanja i prije – ističe te navodi primjer Zaprešića, u kojem se odvojeno prikupljanje komunalnog otpada provodi kombinacijom zelenih otoka i odvojenim skupljanjem papira i plastike od vrata do vrata. Nabavili su posude, kontejnere, posebno vozilo za odvoz te počeli graditi reciklažno dvorište. U planu je i nabava malih kompostana, a predstoji im sanacija postojećeg odlagališta ‘Novi Dvori’, s gradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te sustava otplinjavanja odlagališta.