Jedna od rijetkih profitabilnih državnih tvrtki sisačku naftu mogla bi nadoknaditi skladištenjem nafte i vještim špekuliranjem na tržištu te dizanjem cijena prijevoza.
Jadranski naftovod, tvrtka od strateškoga državnog interesa kojom gotovo tri godine upravlja Dragan Kovačević, u ovom trenutku ima prednost u infrastrukturi koja je sagrađena prije četrdeset godina, financijski gotovo otplaćena te tehnički dobro održavana. Dakle, riječ je o tehnički dobrom sustavu koji je i ekonomski dobro amortiziran. Na neki je način i spasio Janaf jer on nikad u svome radnom vijeku nije radio s više od pola kapaciteta, pa ga je prema svoj logici slobodnog tržišta i biznisa odavno trebalo zatvoriti. Naime, projektirani je kapacitet cjevovoda 34 milijuna tona nafte na godinu, a instalirani 20 milijuna tona. Njime je od 1979., kad je pušten u rad, do danas transportirano 198,8 milijuna tona nafte. To je 5,5 milijuna tona nafte na godinu, odnosno samo 27 posto instaliranog kapaciteta.
Transport nafte očito se može povećati, a Janaf si je osigurao strateški važno mjesto za opskrbu naftom Hrvatske te regije. Naime, rafinerijama je omogućeno da biraju pravac i izvor opskrbe. Zahvaljujući reverzibilnosti dijela naftovoda rafinerije se opskrbljuju naftom iz dvaju pravaca: iz Omišlja i Mađarske, tj. naftovoda Družba, što povećava sigurnost opskrbe. Nafta se može transportirati i do rafinerija u Slovačkoj i Češkoj iz Omišlja. Tu im je rusko-ukrajinska kriza dala poseban vjetar u leđa pa u slučaju Janafa uistinu vrijedi, sada već floskula, kriza je prilika: zbog stagnacije svojih glavnih tržišta (Hrvatska, Srbija, BiH) počeo je tražiti nove poslove i iskoristio geopolitičke okolnosti. Slovačka nafta uvozi iz Rusije preko Ukrajine pa svaka dulja obustava transporta može negativno utjecati na slovačko tržište. Nedavno je stoga Janaf potpisao Memorandum o razumijevanju sa slovačkim Transpetrolom da bi očuvao energetsku sigurnost. Potpisao je i ugovor o transportu 1,3 milijuna tona nafte s Molom.
Osim usluga transporta pojačao je segment skladištenja. Sada kada su cijene nafte niske, savjetuju energetski stručnjaci, trebalo bi bjesomučno kupovati naftu i skladištiti je te prodati kad ponovno porastu ili se vrate na sto dolara. Tada govorimo, napominju, o velikoj zaradi. Janaf dijelom ide i prema tome. Posljednjih godina sagrađeno je 480 tisuća prostornih metara kapaciteta za skladištenje nafte i 100 tisuća prostornih metara za skladištenje naftnih derivata, tako da su ukupni spremnički kapaciteti za naftu 1,54 milijuna prostornih metara i 200 tisuća prostornih metara za naftne derivate. Kovačević napominje da su ove godine završeni investicijski projekti na terminalima Omišalj i Žitnjak vrijedni 642 milijuna kuna, čime je završen velik investicijski ciklus vrijedan ukupno milijardu kuna. Nastavljaju intenzivan investicijski ciklus.
- Počet će se graditi podmorski naftovod otok Krk – kopno i u pripremi je projekt dogradnje Terminala Omišalj. To će otvoriti nove prilike za daljnji razvoj i uspješno poslovanje s povećanjem skladištenja nafte i derivata te realizacijom projekta Jadranskog centra za skladištenja nafte i derivata na Omišlju – dio je planova koje izdvaja Kovačević.
Sigurnost opskrbe ovih je dana glavna tema, ali i jedan od temeljnih ciljeva EU, stoga i u Sektoru na isto lanjsko razdoblje, povećali su se i prihodi od transporta, skladištenja nafte i naftnih derivata, prihodi od prodaje u inozemstvu.
