Nazire se kraj stambenoj štednji

Građani koji su u posljednjih nekoliko godina odlučili štedjeti u stambenim štedionicama ni iduće godine neće imati razloga za slavlje. Ministarstvo financija odlučilo je ukinuti državna poticajna sredstva (DPS) na stambenu štednju i za 2015. Istu odluku donijelo je za ovu godinu, a velika je vjerojatnost da je to općenito kraj poticanju stambene štednje.

Svaki bi štedišta prijašnjih godina, ako bi uplatio do pet tisuća kuna na godinu, od države dobio petsto kuna poticaja. Dakle, država bi svakomu uplatila deset posto od ukupno uplaćenog novca u jednoj godini. Problem sa stambenom štednjom jest u tome što bi se DPS-ovi uplaćivali svima, bez obzira na to bi li štedišta na kraju razdoblja taj novac iskoristio za kupnju ili adaptaciju stana ili bi ih ‘zapio u lokalnoj birtiji’.

• Sustav stambene štednje izravno ovisi isključivo o isplaćenim državnim poticajnim sredstvima, nema najboljeg omjera između depozita i odobrenih kredita. Imajući na umu sve to, zaključuje se da daljnje poticanje stambene štednje u Hrvatskoj nije opravdano i da novac koji se svake godine isplaćuje iz državnog proračuna, a riječ je o dvjestotinjak milijuna kuna, treba upotrijebiti za bolju svrhu – objašnjavaju svoj potez u Ministarstvu financija.

Tvrde da najnoviji prijedlog zakona ukida isplatu DPS-ova samo za 2015., no teško je vjerovati da se potkraj iduće godine neće donijeti jednaka odluka.

Naravno, stambene štedionice pobunile su se i tvrde da su argumenti Ministarstva financija promašeni te da se ukidanjem poticaja nepotreban uništava cijeli sustav stambene štednje, a i šteti državnom proračunu.

• Može bitno ukidanje poticaja na stambenu štednju značilo bi i potpuno ukidanje fiksne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj jer trenutačno jedino stambene štedionice odobravaju stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom za cijelo razdoblje otplate. Tako će se izravno nanijeti šteta sve većem broju građana koji se odgovorno zadužuju za svoje stambene potrebe, a s tržišta će nestati fiksna kamatna stopa na stambene kredite, jedini korektiv promjenjivim kamatnim stopama koje se odobravaju u poslovnim bankama – objašnjavaju u Wüstenrot stambenoj štedionici.

Ističu da su prošle godine stambene štedionice odobrile oko 837 milijuna kuna stambenih kredita od 4,16 milijardi kuna, koliko je ukupno odobreno u Hrvatskoj. Drugim riječima, svaki peti stambeni kredit prošle je godine odobren u stambenim štedionicama.

• Unatoč ukidanju poticaja na uplate u 2014. stambene su štedionice i u prvih sedam mjeseci nastavile biti kreditno aktivne, pa je danas svaki četvrti stambeni kredit u Hrvatskoj odobren u njima. One jedine ove godine bilježe rast kreditnog portfelja od oko 5,23 posto, a stambeni krediti na razini ukupnog sustava i dalje padaju, i to za oko 1,9 posto – upozoravaju iz Wüstenrota.

U Wüstenrotu ističu da je prošlogodišnjih 837 milijuna kuna isplaćenih stambenih kredita u stambenim štedionicama ekvivalent gradnji 2500 stambenih jedinica. Budući da su krediti u stambenim štedionicama u prosjeku manji nego u poslovnim bankama i većinom se odobravaju za gradnju, adaptaciju i rekonstrukciju stambenih jedinica, važno je naglasiti da bi takva odluka izravno pogodila male i srednje poduzetnike.

Građevinska industrija i popratne industrije, procjenjuju u Wüstenrot stambenoj štedionici, zbog ukidanja poticanja stambene štednje izgubile bi još pet tisuća radnih mjesta, što bi, naravno, oštetilo i državni proračun za gubitak prihoda od poreza i doprinosa. Naime, logična posljedica ukidanja poticaja bila bi prestanak kreditiranja u tom obliku, što bi dalje smanjivalo BDP, koji pada već šest godina, a posebno je očit pad u građevinskom sektoru, kažu u Wüstenrotu.