Damir Sabol

Kad se tijekom fakulteta prvi put susreo s internetom, znao je da će ‘mreža svih mreža’ promijeniti njegov život i život drugih. Njegov, doduše, malo intenzivnije jer je Damir Sabol u posljednjih dvadeset godina postao sinonim za internetskog poduzetnika.

Osnivač Iskona, prvoga alternativnog pružatelja internetskih usluga, ovih dana uživa u najnovijem uspjehu. Hrvatska mobilna aplikacija PhotoMath, koja omogućuje da se fotografiranjem matematičkog zadataka odmah dobije rješenje i njegov izvod, postala je s 5,5 milijuna preuzimanja u prvih pet dana ‘najskidanija’ besplatna aplikacija u App-Storeu. Sabola danas traže svjetski mediji, javljaju se ulagači.

On i njegov tim nisu ni izbliza očekivali takav uspjeh, smatrali su da bi stotinjak tisuća ‘downloada’ bio pristojan rezultat. Na PhotoMathu će Sabol i još trojica suosnivača tvrtke SlikoPlat koja razvija tu aplikaciju imati još mnogo posla. Očekivani potez zasigurno je i iskorak na platformu Android. Kao što je prodaja Iskona velikom konkurentu HT-u svojedobno izazvala razne reakcije, pa i gnjevne, tako se i sada, kaže Sabol, javljaju ljutiti korisnici Androida tražeći da naprave aplikaciju i za njih. Plan je razvijati dalje tehnologiju računalnog vida koja stoji iza te edukacijske aplikacije, a nastala je u Sabolovu projektu Računi.hr i zatim je primijenjena u PhotoPayu.

– S obzirom na eksplozivan rast i potencijal intenzivno ćemo dalje razvijati i aplikaciju i tehnologiju računalnog vida – kaže Sabol, ne otkrivajući detalje.

Njegov prvi pravi posao bio je u tvrtki koju je sâm osnovao, u Iskonu. O poslovanju, priznaje je poslije, tada nije imao pojma. No osim uspjeha s korisnicima željama alternative HT-u imao je sreće i s ulagačima. To je bilo vrijeme procvata ‘dot coma’, kad ulagači nisu imali mnogo takvih meta u ovoj regiji, pa je Iskon lako dolazio do investicija. Prvu injekciju kapitala dao mu je 1999. fond Expandia Gavina Susmana, i to u obliku kredita od tristo tisuća dolara, bez ikakvih jamstava, samo na osnovi vjere u projekt. To je Iskonu dalo vjetar u leda, a tvrtka je ponovno dokapitalizirana godinu dana poslije, pri čemu je Sussmanov fond stekao šezdeset posto vlasničkog udjela, a Sabol je postao manjinski vlasnik.

Nakon toga u Iskon su uložili i fondovi EPIC i DKB, tada nevjerovatnih šest milijuna dolara, a Sabol se, ‘izgorivši’ na poslu, povukao iz Uprave u Nadzorni odbor.

No prije toga malu je gerilsku tvrtku iz podruma Zagrepčanke čiji je direktor isprva na sastanke išao tramvajem moći i tada apsolutni monopolist HT počeo shvaćati vrlo ozbiljno. Budući da je konkurencija već bila ušla u mobilnu telefoniju, u HT-u su se pobjojali da im se to ne počne događati s internetom, koji tada, doduše, nije bio snažan biznis kao danas. Stoga je jednostavno odlučio pojesti konkurenta. Ponuda od sto milijuna kuna bila je dovoljno primamljiva za tadašnje vlasnike pa je Iskon završio u HT-ovu okrilju, gdje posluje i danas. Sabolu je i danas jedna od stvari za kojima žali to što Iskon nije izišao na burzu. Prospekt je već bio u Hanfi i IPO je otkazan u pet do dvanaest. Nakon što je HT uspio preuzeti Iskon, Sabol je ondje proveo još godinu dana.

Nakon izlaska iz HT-a počeo je intenzivno razmišljati o projektima na internetu i razvoju internetskih aplikacija smatrajući da ni građani ni tvrtke još nisu ni približno prigrili sve nove mogućnosti tog medija. Iako je Iskon zasad najveći Sabolov uspjeh, s razvojem novih projekata ima izgleda da neki od njih dospiju do te razine ili ga možda i zasjene.

Iz Iskona je izašao bogatiji za 10-ak milijuna kuna jer je u trenutku prodaje HT-u imao 10 posto Iskonovih dionica. Velik dio tog novca već je uložio u nove projekte. Sve, naravno, internetske. Prvi projekt u koji je uložio bila je tvrtka Računi.hr čiji je cilj bilo uspostavljanje infrastrukture za izdavanje, distribuciju i plaćanje internetom putem e-računa. Taj se projekt ne ostvaruje brzinom kojom je Sabol zamislio jer se mnogima još teško odvojiti od papirnatih računa, ali on i dalje vjeruje da su elektronički računi budućnost.

Zatim se bacio na razvoj mobilne aplikacije koja korisnicima omogućuje da plate račune fotografirajući ih. Bilo mu je jasno da su mobilni uređaji budućnost plaćanja, ali istodobno je bio frustriran zbog složenog unosa podataka za plaćanje. Našao je talentirane programere koji su uložili nekoliko mjeseci u početni razvoj. Prvi rezultati bili su solidni pa je Sabol nastavio ulagati u daljnji razvoj. Startup Photo Pay ili SlikoPlat, kako je tvrtka registrirana u Hrvatskoj, ubrzo je sklopio ugovor s Erste bankom koja je svoju aplikaciju u marketinškoj kampanji nazvala ‘Slikaj i plati’. Sada se tom uslugom koristi četvrtina banaka u regiji, a u Hrvatskoj pet-šest većih banaka. Tvrtka danas živi od prodaje licencija za tehnologiju računalnog vida i čitača bar-kodova po cijelom svijetu. Sabol vjeruje da je ta njihova tehnologija najbolja na svijetu. Danas se njome koriste i briselski diplomati kad skeniraju dokumente i ukrcavaju propusnice pri ulasku u avion, a njome se provjeravaju i dokumenti birača na izborima u SAD-u. Tu tehnologiju Sabol i dalje planira razvijati u Hrvatskoj, ali prodaja se već vodi iz tvrtke u Londonu.

U sve svoje projekte dosad je uložio nekoliko milijuna kuna. Nije imao drugog ulagača (osim nepovratnih potpora BICRO-a, HAMAG-BICRO-a i sada Poduzetničkog impulsa) ili strateškog partnera; hoće li se to ubuduće promijeniti s obzirom na interes ulagača nakon planetarnog uspjeha i ‘hypea’ koji se stvorio oko aplikacije PhotoMath, još nije odlučio.

– Htjeli bismo biti oprezni, ali i iskoristiti ovu situaciju – kaže Sabol.

On je, kažu njegovi suradnici, čovjek koji često razmišlja i radi ispred vremena. Rano je shvatio da je internet budućnost.

– Imao sam viziju da je internet nešto sjajno i da će u budućnosti značiti mnogo i u poslovanju i u svakodnevnom životu. Samo sam htio ljudima omogućiti da se mogu normalno služiti njime uz razumne uvjete – rekao je svojedobno u intervjuu. Od interneta je napravio odličan posao dok je ta infrastruktura kod nas još bila u začecima. Zatim je rano shvatio da je budućnost u mobilnom plaćanju. U nekim situacijama njegovi su projekti došli i prerano. Osim s elektroničkim računima uranio je s mobilnim igricama koje je u tvrtki InstantCom, u stanci od vođenja Iskona, počeo raditi prije desetak godina. Tvrtku je zatim prodao, a mobilne igrice doživjele su procvat nekoliko godina poslije.

U životu ‘nakon Iskona’ Sabol se aktivirao i kao poslovni andeo i suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva koji potpomaže razvoj startupova. Osobno je uložio u startup Entrio, a imao je i jednu neuspješnu investiciju u proizvodnju suvenira; neuspjeh pripisuje tomu da to nije bilo njegovo područje.

U njegovu je slučaju bilo ključno što je uspijevao prepoznati trend koji dolazi. A i moto ‘olakšajte ljudima život’ kojim se vodio nije podbacio. Danas budućnost vidi u ekonomiji dijeljenja, koju predstavljaju servisi poput Ubera i Airbnba, i u mobilnim telefonima koji postaju ‘daljinski upravljači za život’.