10 prijedloga za unapređenje nautičkog turizma

1. Smanjiti PDV na razinu konkurentske zemalje (od pet do sedam posto).

2. Nakon prihvaćanja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama izdavati koncesije za gradnju novih vezova i pritom dati prioritet čarterskim tvrtkama da smanje troškove veza.

3. Uskladiti kategorizaciju plovila u čarterskoj djelatnosti sa zakonodavstvom većine zemalja EU koje ne poznaju kategoriju jahti u čarterskoj djelatnosti.

4. Uspostaviti i primijeniti najučinkovitije mehanizme za borbu protiv crnog čartera.

5. Izraditi nov marketinški plan promidžbe nautičkog turizma RH.

6. Osigurati novac za promidžbu nautičkog sektora u skladu s priljevom novca od boravišne pristojbe nautičkog turizma.

7. Poticati niskotarifne aviotvrkte za uspostavu novih linija iz većih europskih gradova, Rusije, Ukrajine te s drugih potencijalnih tržišta.

8. Unaprijediti i ubrzati izdavanje viza za zemlje izvan EU (Rusija, Ukrajina, Azija i sl.).

9. Obvezati druge sudionike u pružanju turističkih usluga (ugostitelji, muzeji, koncesionari i sl.) na radno vrijeme u skladu s planiranim produljenom turističkom sezonom.

10. Interesno povezati cijeli nautički sektor, uključujući malu brodogradnju, radi ostvarivanja većeg prihoda i supstituiranja uvoza plovila s domaćom proizvodnjom za čarter (uz poticaje resornih ministarstava).

Od ukupnog broja tvrtki aktivno je oko 650, dvjesto ih u floti ima tri i više plovila, a stotinjak se bavi ozbiljnim poslom, i to prema kriteriju broja plovila i ostvarenom prihodu. Nagli porast troškova, posebno za vezove u marinama, snižene cijene, skraćivanje sezone na četiri mjeseca ostavili su trajne posljedice na poslovanje čarterskih tvrtki. Cijene vezova u marinama rasle su od 2002. s prosječnih 2000 eura na 7000 eura u 2014. Istodobno su zbog prevelike ponude za 20-ak posto padale osnovne cijene smještaja na plovilima uz istodobno manje realiziranih čarterskih tjedana.

Prema podacima Ministarstva turizma, u Hrvatskoj ukupno imamo 50 marina, 3247 suhih vezova i 11.644 veza u moru. Najveći je sustav marina i dalje ACI s 21 marinom. U toj tvrtki trenutačno se dubinski snima poslovanje i izrađuje dugoročan poslovni plan, zbog čega nismo dobili informacije o ulaganjima planiranim u 2015. Najveće ovogodišnje ulaganje bila je gradnja nove, dvadeset druge ACI-jeve marine Slano, vrijedne šezdeset milijuna kuna, čiji se završetak očekuje početkom iduće nautičke sezone. Nakon završetka radova Slano će moći na vez primiti do dvjesto plovila dugih od 11 do 25 metara. Drugi važan projekt odnosi se na unifikaciju vizualnog identiteta ACI-jevih marina. Osim što će se posve preuređiti, u marinama će se graditi bazeni, u ponudu će se uvesti wellness te razne usluge i aktivnosti koje će biti posebno promišljene za svaku marinu. U tijeku je potpisivanje ugovora s arhitektima koji bi trebali ponuditi rješenja izgleda i uređenja te standardizacije svih elemenata marina: od zgrada, unutarnjih prostora, sanitarija, hortikulturnog uređenja okoliša, utemeljenja knjige standarda za marine, zaposlenike, zakupce do uređenja dijelova vanjskih prostora marina.

U ACI-ju je na dnevnom vezu u prvih osam mjeseci ostvareno 88 tisuća dana, što je dvopostotno povećanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a na stalnom je (godišnjem) vezu registrirano 3388 godišnjih ugovora, dva posto manje nego lani, djelomično zbog promjene strukture gostiju. Manji brodovi odlažu, ali dolaze veći, zbog čega se zauzimaju veći kapaciteti vezova stvarnom veličinom broda na vezu, a smanjuje broj vezova u marini. Bez obzira na dinamične promjene u nautičkom sektoru stručnjaci smatraju da ih u Hrvatskoj 2015. neće biti toliko jer se do sada na njima nije sustavno radilo. Jurišin misli da se u turističkim institucijama o nautici nikad nije ozbiljno razmišljalo, pogotovo pri osmišljavanju promidžbenih aktivnosti koje podrazumijevaju zasebnu marketinšku strategiju.

Ni u jednoj mediteranskoj zemlji, pa ni u svijetu, nema toliko čarterskih brodova u ponudi kao u Hrvatskoj. U drugim zemljama i turizam i nautika minoran su dio BDP-a, a u Hrvatskoj je on gotovo 20 posto. Od oko sedam milijardi eura, koliko se statistički računa prihod od turizma, na nautičko tržište otpada dvjestotinjak milijuna.

Već pet godina pokušavamo razgovarati s mjerodavnim ustanovama i uvjeriti ih da se zbog posebnosti čarterske djelatnosti treba drukčije oglašavati na stranim tržištima. Udruženim oglašavanjem koje provodi HTZ možda se može promicati cjelokupni brend Hrvatske, ali ne i nautika. Austrijanci i Nijemci, koji su nam najbrojniji nautičari, i dalje ne znaju dovoljno za nas. Samo ih 15-ak posto doživljava Hrvatsku kao nautičko odredište, a mi smo i dalje uvjereni da o nama svi znaju sve.

Rezerviranje telefonom, elektroničkom poštom i tijekom sajmova polako odlazi u povijest, a ono online vrtoglav raste. U Hrvatskoj su neke tvrtke, primjerice MMK turizam koja ima softver za rezerviranje, počele bilježiti stopostotni rast godišnjeg prometa. Trendovi u nautici mijenjaju se brzo, kao i nautičarske navike, a mi još lagano kasnimo. To što nautički sektor u proračun na godinu uplati 30 milijuna kuna boravišnih pristojbi, a za njegovu promidžbu troši se 300 tisuća kuna na godinu, tomu sigurno ne ide u prilog.