Uvijek postoji bolji način da se nešto napravi

Srebrenka Saks, direktorica DHL Internationala, ističe da logistička industrija vidi stalan pomak prema tržištu u razvoju. E-trgovina ubrzano raste i sa sobom nosi sve složenije zahtjeve klijenata u prikladnosti i fleksibilnosti dostave.

Marijana Koprivnjak, supervizorica Odjela podrške prodaji u Overseasu, naglašava da su tehnološke inovacije oduvijek pomagale razvoju dostavljačke industrije. Otkako je GPRS razmjena podataka dostupna na ručnim skenerima, logistička industrija korisnicima je ponudila praćenje u stvarnom vremenu. Otkako su aplikacije za pametni telefon postale jednostavnije za razvoj, poslovni korisnici mogu jednim klikom dobiti analizu svih svojih pošiljaka te uspjeha dostave, što je prije pet godina bilo nezamislivo.

Koprivnjak također ističe da su pokretne vrpce koje prenose pakete prije pet godina kretale se jednakom brzinom, a danas imaju naprednu tehnologiju koja računa najveću brzinu vrpce kako bi se paketi najbrže rotirali, sortirali i razvrstali. Dronovi su svakako jako ispred sadašnjeg vremena, no ne smijemo zaboraviti da se ono što je danas normalno prije pet godina činilo znanstvenom fantastikom. Overseas Express je prvi u Hrvatskoj ponudio aplikaciju Internet Shipping, mogućnost integracije s velikim sustavima putem API-ja, te SMS praćenje. Mnogi su se konkurenti, naglašava Koprivnjak, u to upustili tek nakon što ih je on ponudio tržištu.

Koprivnjak dodaje: “Kad opisujemo svoj odnos prema tehnološkim dostignućima, volimo parafrazirati izreku Thomasa A. Edisona da uvijek postoji bolji način da se nešto napravi, samo ga treba pronaći. Budućnost u logističkoj industriji djelomično će oblikovati tehnologije jednako kao što je razvoj pametnih telefona oblikovao telekomunikacijsku industriju. Tako će i dostignuća tehnologije općenito, posebno primijenjene transportne tehnologije, utjecati na razvoj.” Napominje da danas banke korisnike identificiraju RFID čipom ugrađenim u bankovnu karticu, a u Austriji ili Velikoj Britaniji paketi se mogu preuzimati u uređajima koji zamjenjuju dostavljače. “Možda će to jednog dana biti dronovi. Oni su danas popularan koncept, no tek treba vidjeti u kojem će se smjeru razvijati ta tehnologija,” misli Koprivnjak.

Što se tiče problema regulacije, Hrvatska pošta ističe da dostava pošiljaka dronovima ima mnogo zapreka prije nego što bi mogla komercijalno zaživjeti. Postoji problem regulacije zračnog prostora, posebno u naseljenim područjima. Napominju da su za DHL-ov testni let drona do otoka Juista mjerodavne institucije morale dati odobrenje te se strogo određio zračni prostor u kojem se smiju izvoditi testni letovi. Morale bi se uspostaviti i zone uzlijetanja i slijetanja kojima bi se dronovi mogli koristiti bez opasnosti za ljudski život ili imovinu.

Hrvatska pošta također napominje da dronovi, odnosno sve manje letjelice, uvelike ovise o vremenskim uvjetima. Jači vjetar ili oborine mogli bi onemogućiti dostavu, što bi loše utjecalo na propisane rokove uručenja. Poštari Hrvatske pošte uspješno dostavljaju pošiljke čak i u najtežim vremenskim uvjetima, poput iznimnih ljetnih vrućina, teško proljetnih cesta te infrastrukture oštećene zbog snježnih oborina ili drugih elementarnih nepogoda. Problem je i zasad kratak domet bespilotnih letjelica, što nije slučaj u sadašnjim oblicima dostave. Treba uzeti u obzir i posebnost poslovanja tvrtki koje testiraju dronove, koje posluju prema potpuno komercijalnim načelima, što znači da nemaju razvijenu mrežu u ruralnim područjima.

U Pošti napominju da je stanje s javnim poštanskim operatorima drugačije jer su po zakonu svi redom pružatelji univerzalne usluge, odnosno moraju imati mrežu na cijelom teritoriju zemlje, bez obzira na to je li to komercijalno isplativo. Zbog postojanja te mreže, uporaba dronova i slične tehnologije ne omogućuje uštedu, što je možda slučaj u velikim kurirskim tvrtkama.

Hrvatska pošta također ističe probleme kapaciteta, sigurnosti i ispravnosti dostave. Primjerice, hpekspresom, uslugom žurne dostave Hrvatske pošte, dostavljaju se paketi automobilskih guma, automobilski odbojnici, bicikli ili teški dijelovi strojeva. Pri dostavi mora se osigurati da se pošiljka dostavi naznačenom primatelju i ovjeri uručenje, ali pošiljku može preuzeti samo osoba na koju je adresirana ili zakonski opunomoćenik uz osobnu identifikaciju; uručenje pošiljke ovjerava se potpisom. Automatiziranom dostavom, upozoravaju u Pošti, pogotovo u stambene zgrade, to bi bilo teško provedivo, a mora se računati i na nužnost osiguranja pošiljki od oštećenja ili krađe.

Poštansko tržište u Hrvatskoj i u svijetu suočava se s stalnim padom količine poštanskih pošiljaka. Trendovi su, prije svega, digitalizacija i nalaženje novih izvora prihoda. Hrvatska pošta nudi moderne usluge i stalno optimizira i unapređuje dostavu, što uključuje bolju međunarodnu suradnju, bolje interne procese, viši stupanj informatizacije ili osuvremenjivanje voznog parka. Uporaba dronova u dostavi je za Poštu još samo koncept koji će zahtijevati mnogo rada i ulaganja kako bi jednom postao komercijalno isplativ. Ali čak ni tada neće moći potpuno zamijeniti klasične oblike dostave, zaključuju, već će se eventualno upotrebljavati kao dodatna mogućnost, u posebnim situacijama.