Slikovito je, doslovce, postalo tržište telekomunikacija. Novim navikama komuniciranja moraju se prilagoditi i operateri. U kupno 1,62 milijarde SMS-ova ili tekstualnih poruka poslano je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanjima na tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga. To je 3,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, poslano je 10,1 milijun MMS-ova odnosno 8,5 posto manje multimedijalnih poruka nego u prvom polugodištu prošle godine. Ne tako davno, u vremenima prije ove nesretne, beskrajne krize, ali i u vrijeme kada je telekomunikacijsko tržište raslo dvoznamenastim stopama, ova je mala i siromašna nacija obarala rekorde u slanju SMS-poruka. Prepoznala je to i država, pa je svako toliko (neovisno o stranačkoj boji) lupala dodatne poreze na esemesanje, za vazdu praznu državnu kasu. U međuvremenu i tehnika je učinila svoje, pa su naljepnice za jeftino komuniciranje (raznorazne sličice) počele ozbiljno nagrizati naviku slanja glasovnih i slikovnih poruka, a time i ugrožavati prihode telekomunikacijskih operatera. S obzirom na to da očito živimo u svijetu aplikacija, od kojih mnoge često ne prežive ni mjesec dana na našim uređajima, telekomini se ponudom svojih usluga jednostavno moraju početi prilagođavati drukčijim navikama komuniciranja, posebno najmlađih korisnika. Jedna od takvih navika upravo su brojne sličice (najpoznatiji su svakako žuti ‘smajlići’), naljepnice za jeftino komuniciranje, kontra tradicionalnih SMS-ova i MMS-a, koji baš i nije nešto posebno zaživio, ali to je neka druga priča.
Rastom uporabe pametnih telefona, mobilne su aplikacije postale neizostavan dio komunikacije. Prema nekim procjenama, postoji više od milijardu i pol mobilnih aplikacija, koje korisnici diljem planeta preuzmu više od 70 milijardi puta na godinu. Nove tehnologije, novi komunikacijski uređaji i programi njihova korištenja usavršavaju se sve brže i brže, pri čemu su brojne mogućnosti sve nevjerojatnije. Analitičari već smatraju da bi klasični razgovori i slanje SMS-poruka uskoro mogli biti ugrožene vrste komunikacije jer postoje razne aplikacije koje smanjuju troškove telefoniranja i slanja poruka. I sve to jednokratno, za sitan iznos, u nekim slučajevima i besplatno, jer se potrebna aplikacija jednostavno ‘skine s interneta’. Računi telekoma pritom su znatno manji, uz uvjet da treba znati pogoditi pravu aplikaciju. A za ‘tekstanje’ to bi bio WhatsApp.
Tekstualne poruke ili SMS-ovi i multimedijske poruke ili MMS-ovi ugrožena su vrsta, dinosauri na tržištu punom jeftinijih naljepnica, črčkarija, videofilmova, animacija. Messenger, aplikacija za slanje poruka između mobitela, bez plaćanja troškova SMS-a. Dostupna je za sve modele pametnih telefona i za godišnju cijenu od dva dolara privlačna je sve brojnijim korisnicima, ne samo najmladima. Stručna javnost kaže da je riječ o iznimno dobroj aplikaciji, koja omogućava komunikaciju slikovnim porukama između pametnih telefona koji rade na platformama iPhone, BlackBerry, Android i Nokia (Symbian). Konkretno, takva aplikacija znači da se njezin promet ne plaća mobilnim operaterima, ali za dva se dolara na godinu može komunicirati isključivo s onima koji na svojim pametnim uređajima imaju instaliranu istu tu aplikaciju. Mnogi je upotrebljavaju i zbog praktičnih, a ne samo financijskih razloga, jer poruke ne kasne.
Na tržištu postoji sva sila aplikacija i video i chat programa i programiće za pametne telefone. Pritom neki imaju vrlo nisku cijenu, a neki su već ugrađeni u te iste pametne telefone, kao njihova osnovna oprema. Tako aplikacija Fing omogućava grupne videopozive, a Qik Video Connect dopušta ostavljanje videopošte. Primjerice, Apple je svoju aplikaciju Face Time instalirao u najnovije generacije svojih gadgeta, jer njihovi stručnjaci smatraju da su videorazgovori, za kojih na uređaju možete uživo vidjeti osobu s kojom razgovarate, daljnji komunikacijski iskorak. Svakako su najprednji od klasičnoga ‘klafranja’ na telefonu.
