Dostavljači s propelerom

Njemački dostavljički div DHL prvi je na europsko tržište uveo dostavu dronovima, bespilotnim letjelicama o čijim se ubojito učinkovitim sposobnostima naveliko govori i u prijevoznom i logističkom sektoru. Američki UPS navodno se već dugo priprema za slične pothvate uračunavajući viškove zaposlenika koje bi tako izazvao, a ni ostatak konkurencije ne spava. No sve je još u pokusnoj fazi.

Uvođenje dronova, ‘parcelcoptera’ ili paketkoptera, zapravo malih bespilotnih letjelica, u uobičajenu isporuku pošiljaka više nije daleka budućnost, nego sadašnjost. Njemački DHL počeo se nedavno pokusno koristiti dronovima za hitne medicinske isporuke i druge važne pošiljke na otok Juist u Sjevernome moru. Pošiljke neće dostavljati do vrata primatelja, nego na posebno određeno mjesto s kojega će ih dostavljači raznositi dalje. Njegov dron ima pet kilograma i može letjeti brzinom od 18 metara u sekundi na visini od 50 metara te nositi teret od najviše 1,2 kg, a do Juista mora preletjeti 12 kilometara. U nekim europskim zemljama dronovi su se do sada upotrebljavali za nadgledanje infrastrukture, prskanje usjeva ili kao pomoć u katastrofama, pa i do stavu pizza, no u Europskoj uniji tek se pripremaju norme koje će obuhvatiti to područje. I američki UPS tiho isprobava svoju inačicu drona, kao i Amazon i Google, no ni ondje zasad nema pravila za upotrebu bespilotnih letjelica u komercijalne svrhe te se očekuje da će u idućim godinama američki Kongres donijeti pravne okvire.

DHL u Hrvatskoj ističe da za sada nema konkretnih planova za uporabu paketkoptera u uobičajene vrste isporuke. To je, do daljnjega, nagašavaju, istraživački projekt osmišljen za testiranje i procjenu mogućnosti takve vrste isporuke. U Njemačkoj samo istražuju primjenu bez ikakvih planova za širenje tih ispitivanja na međunarodnoj razini. Vjeruju da takve isporuke mogu stvoriti znatnu dodanu vrijednost za društvo jer DHL-ov ‘parcelcopter’, primjerice, nije vezan uz autoceste te može isporučiti pakete čak i kad se suoči s prirodnim zaprekama poput vode i planina. To može uvelike pomoći kad obična isporuka nije moguća, kao što je hitna isporuka lijekova, te može povezati rijetko naseljena ili udaljena područja, recimo, otoke.

DHL globalno, pa tako i u Hrvatskoj, iz godine u godinu uvodi nove usluge bilo da se radi o osnovnim ili dodatnim uslugama. Tvrtka u Hrvatskoj prati trendove na tržištu, osluškuje potrebe klijenata i uvodi nove usluge. Kad je riječ o trendovima, logistička industrija vidi stalan pomak prema tržištima u razvoju. E-trgovina ubrzano raste i sa sobom nosi sve složenije zahtjeve klijenata u prilagodnosti i fleksibilnosti dostave – kaže Srebrenka Saks, direktorica DHL Internationala.

Digitalizacija također, dodaje Saks, izaziva promjene u konkurentskom okružju na tržištu logističke industrije te razvoju novih mogućnosti i novih poslovnih modela za logističke tvrtke. Osim toga, pri odabiru poslovnih partnera klijenti sve više uzimaju u obzir društveno odgovorne tvrtke. U strategiji Deutsche PostDHL-a ‘Focus.Connect. Grow’, objavljenoj u travnju, navodi Saks, prema načinu na koji funkcionira i kako se priprema za budućnost vidljivo je da ništa nije prepusteno slučaju.

Koncept dronova nov je u svijetu i većinom u eksperimentalnoj fazi, vele u Overseas Trade Co. Ltd.-u, ovlaštenom zastupniku za UPS u Hrvatskoj (stajališta iznesena u tekstu, ističu, nisu izrečena u ime UPS-a). Smatraju da će korisnicima koji bolje prihvaćaju tehnologiju dronova zasigurno više odgovarati nego onima koji žele popričati sa živom osobom u poslovnici kad preuzimaju paket. Hrvatska je vrlo malo tržište pa u tvrtki nemaju podataka planira li itko dostavu dronovima, a ovdje čak nema ni veće flote dostavnih vozila na električni pogon, što je u Zapadnoj Europi standard.

Dugo će trebati dok dronovi ne postanu standard, ako ikad postanu. Ne treba zaboraviti da je koncept bespilotnih letjelica prvi put zabilježen još 1849., kad su Austrijanci bespilotnim balonima punim eksploziva napali Veneciju. Bilo je to mnogo prije nego što su prvi put poletjela braća Wright. Stoga, koncept prijenosa tereta letjelicama već je odavno poznat, ali glavno je pitanje danas može li biti siguran, pouzdan i troškovno učinkovit. Tehnološke inovacije oduvijek su pomagale razvoju dostavljačke industrije.

Hrvatska je vrlo malo tržište i još se nitko ne hvali planovima o dostavi pošiljki dronovima. Ovdje čak nema ni veće flote dostavnih vozila na električni pogon, što je, ističu dostavljači, standard u Zapadnoj Europi. Zapošljavanje dostavljača bez duše nije im ni nakraj pameti dok se posvećuju općoj digitalizaciji.