Kad sve pođe po zlu, kad se zatvore sva vrata, neka polica osiguranja može, kažu, učinkovito otvoriti novi prozor. Ima primjera i da je spasila poduzetničke živote. I ako osiguranje često može spasiti ne samo glavu od (ne)odgovornosti nego i cijelo poslovanje, upravo je nevjerojatan podatak da gotovo 90 posto malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj nije osigurano ili nije dostatno osigurano. Zaključuje se samo najnužnije, kao što su zakonom obvezna osiguranja (osiguranje motornih vozila i putnika u javnom prijevozu), eventualno osiguranje od raznih financijskih gubitaka, od požara i ostalih elementarnih nepogoda. Premija hrvatskog tržišta osiguranja za 2013. godinu, prema podacima koje nam je predočila voditeljica financija u Hrvatskom uredu za osiguranje Mihaela Premor Andrijanić, iznosila je oko devet milijardi kuna, od čega čak 3,64 milijarde ili 40 posto otpada na osiguranje motornih vozila. Na osiguranje od požara i poplava odnosi se samo 582 milijuna kuna ili 6,4 posto tržišta, na osiguranje od nezgode 496 milijuna ili 5,5 posto tržišta, a na osiguranje od financijskih gubitaka 93,6 milijuna ili tek jedan posto tržišta.
Glavni urednik časopisa Svijet osiguranja Nikola Milijević kaže da hrvatski poslovni sektor nije dovoljno osiguran, za razliku od poslovnjaka na Zapadu, koji osiguravaju sve što se može osigurati. Tomu je uzrok nedovoljna osviještenost domaćih poduzetnika da je osiguranje ulaganje u sigurnu budućnost, a s druge strane država nije agilna da neka osiguranja učini obveznim. Milijević navodi primjer prijedloga da se osiguranje od elementarnih nepogoda kao što su poplava i suša učini obveznim za poljoprivrednike, ali to nije prošlo, iako bi u tom slučaju državni proračun bio mnogo manje opterećen. Treba raditi na edukaciji, ističe Milijević, što je dugotrajno posao.
Glavni urednik portala Osiguranje hr Marijan Ćurković i jedan od najboljih poznavatelja tržišta osiguranja u Hrvatskoj ističe da poduzetnici slijede opći trend, a to je da se malo vodi računa o osiguranju. Ćurković navodi kako je praksa u EU da se uopće ne ulazi u posao bez osiguranja, što više, vani to imaju i propisano je često ne možete biti član strukovne udruga i udrženja ako niste osigurani. Osiguranja bez kojih ne bi smjelo pokrenuti posao jesu, navodi Ćurković, osiguranje od odgovornosti (od ugovorne odgovornosti i od odgovornosti za štetu prouzročenu trećoj osobi), zaštita materijalne i nematerijalne imovine (alati, strojevi, zaposlenici), zaštita od elementarnih nepogoda i osiguranje od prekida rada (zbog nesreće ili elementarnih nepogoda). Napominje da kod nas obrtnici i poduzetnici još uvijek čekaju pomoć od države ili neke treće osobe umjesto da se sami pobrinu za sigurnost svog poslovanja. Za takvu situaciju krivi su, kaže, i osiguravatelji, jer nisu dovoljno uložili u edukaciju poduzetnika i obrtnika. Edukaciju treba provesti po gospodarskim komorama i udrženjima, jer ona je ključna za promjenu aktualne situacije, zaključuje Marijan Ćurković.
Direktor sektora osiguranja u Izvor osiguranju Drago Klobučar također ističe tri ključna osiguranja koja bi svaki poduzetnik trebao imati: osiguranje od požara, osiguranje od prekida rada uzrokovanih požarom i elementarnim nepogodama te osiguranje od odgovornosti prema trećim osobama i prema vlastitim zaposlenicima. Napominje da je to minimum razmišlja li se imalo ozbiljno o zaštiti poslovanja. Navodi da na hrvatskom tržištu, pa tako i u njihovoj osiguravajućoj kući postoje tzv. all risk programi namijenjeni gospodarstvu, a koji su platforma za pregovaranje o osiguranju, odnosno o paketima osiguranja i u kojima se može pregovarati o višini pokrića i premije osiguranja.